Quand le communisme chinois séduit l’Américain
13 juin, parLe monde a changé
4 zwiyé 2017, sanm

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité, mi pans ou osi ou i doiz’ète véksé par lo parol nout prézidan La Répiblik, mésyé Macron, kan li di nana désèrtin k’i réisi épi d’ot k’i vo pa arien. Akoz, la pa vré sa, Dsi mil pèrsone si na dis i réisi é i amontr z’ot valèr, néna 990 i réisi pa épi zot i vo pa arien vi ké zot sé demoun de rien. Sé la vi k’i amontr anou sa, é in prézidan noré poin lo droi di la vérité ? Manz m’a péyé don. Tok ! Pran sa pou toi !
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, mi pans si ou l’avé fé travaye in pé out koko, ou noré pa di dé shoz konmsa… Ou mèm matant kan nou lété pti épi nou té i sava out kaz, tazantan ou téi fé sivé lapin èk dopin fri. Té bon sète afèr la ! Ou té i di pa, out gro-mèr l’avé poin son parèy dsi la tèr pou fé in bon sivé lapin ? Alor matant, in moun i fé in sivé lapin, lo méyèr di mond, sé in moun de rien sa ? Sansa in moun dé valèr… Kan lo prézidan i di son bann kozman kouyon mi èmré savoir, kosa li koné dsi bann moun i pass dann in gar, si li pans tousa d’moun la i vo pa arien. Pétète an mazorité zot na poin l’arzan pli k’i an fo, mé, lo sèl tèrmomète pou mézir la valèr sé l’arzan ! Ébin lo talan alor ?
Moin na touzour dann mon tète in kozman mésyé Barat, profésèr l’inivèrsité, in jéni par li mèm épi li té di anou : « In moun de rien sé, la plipar d’tan in moun de talan ! ». Mésyé Barat té i koné in réyo n dsi lo talan. Avèk demoun l’inivèrsité té i mète pa anlèr li la fé in l’institi téi apèl l’Ila (institi la linguistik é l’antropolozi) é li mèm té i di, an parmi son bann kolaboratèr néna in bann vré talan.
L’avé inn téi élèv moush a myèl é téi amontr bann marmaye zoué fotbal, é an plis ké sa li l’avé in gran konésans la lang vietnam é la kiltir vietnamienne. In n’ot té i pratik bien la lang arab, l’ékonomi, épi li té i fé la kaligrafi arab : in mèrvèye, mi di azot. L’avé in n’ot li té i koné bien lo tamoul, in ot lo shinoi, in n’ot ankor lo malgash, épi lo roumin, lo zaponé, lo thaïlandé, lo kréol rényoné é la kiltir rényonèz. Vré pou vréman bann moun de rien, sé dé moun de talan, avèk inn sansa plizyèr talan.
Dann tan l’ésklavaz l’avé bann noir dé talan : zot lété ménuizyé, maréshal féran, sharpantyé, kuizinyé, tayèr sharrtyé, drésèr d’shoval épi drésèr d’shien, zot té i koné okip bann kok bataye. Sa sé in bann moun dé rien. Alé zoué kanète mésyé lo Prézidan, mi pé asir aou, bann moun dé rien sé bann moun de talan. Fransh vérité !
Le monde a changé
Mézami dopi in boute tan mi parl la mizèr dann nout péi é pou kossa mi kroi pa kan v’ariv l’ané 2030 nou sar fini konbate so gran fléo i pèz dsi n (…)
In kozman pou la rout
Conclusion des négociations entre l’Union européenne et les pays voisins de La Réunion
Jusqu’à quand les territoires de l’océan Indien devront-ils se contenter d’ajustements à la marge alors que les secousses de la polycrise mondiale (…)
APE UE-Afoa : Après la clôture des négociations entre l’UE et les pays voisins
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture