Bann noir d’talan, bann zésklav kapab

9 zanvié 2024, sanm Justin

Mézami mi yèmré ni parl in pé bann zésklav kapab pars ni vé ni vé pa, dann tan lésklavaz l’avé demoune pou fé bann métyé éspéssyalizé — l’avé poin arien bann noir d’piosh osinonsa bann nénène pou sèrv doméstik. Sa lé obligatoir pars si téi falé atann bann manifaktir La franss pou alimante la sossyété kolonyal ésklavazist dann bann produi in pé konplèks pou lo tan ébin dizon noré poin zamé — lété batu d’avanss.

Mé in pé va di sé bann blan téi fé sa ? Pétète rant-rante mé dann la réalité bann blan téi tyé pa zot kor dann travaye é anpliské sa, dann tan-la demoune téi panss bann blan téi gingn pa tro travaye dann péi tropikal é sé pou sa la mète lésklavaz. Donk si zot téi gingn pa travaye l’avé d’moune pou fé bann métyé-la é lo bann moune lété bann zésklav kapab — bann noir d’talan.

Romarke azot bien si nou l’avé aprann, étan zélèv, listoir noute péi sak mi ékri noré pa étone pèrssone sof pétète noré shoke in pé d’moune. Lé shokan kan wi aprann bann mètre blan téi grate zot gongon épi bann zésklav té i fé bann métyé konpliké kaziman pou la po patate in grann parti zot vi. I paré kan zot té fatigué, l’èr-la lo mètre téi afranshi azot avèk in pti karo la tèr mé lété plito pou évite dépanss pou banna dsi la finission zot vi. Téi vé pa nouri azot pou arien.

Kan la fé lo gran défilé vin déssanm 2023 dann Sin-Dni l’avé par-la mil ui san pèrsone la travaye dsi défilé-la pou anparl travaye bann zésklav téi fé, é dann kèl landroi dann Sin-Dni zot l’avé zot travaye. Ni sava pa di toute pars l’avé toussa ransègnman dann zoinal kan lété la pèryode 20 déssanm. Sak i vé konète li pé garde sa dsi son téléfone é zot va aprann in bonpé zafèr dsi noute bann zansète zésklav.

Ni pé konm légzanp parl dann fon l’ilète Quinquina, in landroi téi travaye la po zanimo kissoi bèf, kissoi bourik kissoi ankor d’ote. Téi falé delo, bann plante épi déssèrtin produi i sorte laba dan La franss. Bann zésklav talan téi prépar bann po é kan téi fine bien préparé téi sava dann d’ote zatlyé pou fé d’ote produi konm soulyé, botte, sak la selle pou shoval.

Sak lé bizar sé ka ziska zordi i koné pa tro koman bann zésklav kapab — la téi apèl é na poin okin ru pou marke zot nom. La prèv noute listoir lé fossé é karéman fossé.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport20 décembre

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

Kalkil mantal

30 avril, par Christian Fontaine

Tikok la trouv in nouvo zé. Rékréasion li zoué èk son dalon Tikarl : « Kalkil in sif, Tikarl ! Dopi inn ziska 1000 ! – Nèf ! Tikarl i di. – Di (…)


+ Lus