Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
5 févrié 2018, sanm

Mi pans, dopi lo tan mi ékrir dann Témoignages, zot i koné la sékirité alimantèr sa sé in n’afèr k’i bote amoin bien. Ni pé di galman sé in l’obligasyon po nout péi La Rényon. Zot i koné galman la sékirité alimantèr sé inn an parmi lo 25 points-program nout parti kominis.
Pou kosa poin-la lé inportan pou nou. Dabor pars sa lé marké dann nout kiltir vi ké bann z’ansien l’amontr anou plis in foi soufèr la fain sa lé pa gayar ditou é fyé dsi lé zot lé pa bien rézonab dann in mond konm li lé zordi. Dézyèm poin, néna asé la tèr an frish-plis sète mil éktar - pou nou gingn konstrui nout sékirité alimantèr. Asé la tèr pou plant do ri, pou plant manyok, patate, banane, lé gime épi lo réstan ni konsome toultan. Asé la tèr pou élèv zanimo, lo pti konm lo gro.
Biensir sa sé in n’afèr i fo ni konpran dann lo dévlopman dann l’indianoséanité. Mé nou va arkoz dé sa.
Mé zordi mi vé anparl bann plant tizane sansa médikaman. Sak mi di la, la pa nouvo é ni oi bien bann plant i angant in bonpé d’moun isi La Rényon pou kontinyé la rolans bann plant médikaman. Dabor zot i koné désèrtènn plant lé fine bien dévlopé, mèm plizyèr dizène la fine marké dann gran liv plant la tizane dan La Frans ép i dann d’ot landroi galman. Sirman ala in shomin pou trasé si ni vé trap nout dévlopman é mi pé dir la pal o pli mové.
Kisoi pou done kréol travaye dann lo plantaz épi dann la transformastyon, galman dann la roshèrch. Mé zot va dir amoin kosa bann plant médikaman néna a oir dann la sékirité alimantèr, Dann la sékirité alimantèr ? Pou komansé in bann plant i ansèrv pou manzé é pou soigné. Inn-dé l’égzanp : mouroung ala in plant bandé. In n’ot : patate, ala in bon prodiksyon pou nouri konm pou soigné. Arzout avèk sa zinzanm, kirkima, katrépis épi néna in kantité moin na poin la plas pou mark isi.
Dimansh dann in zoinal moin la lir in l’artik dsi « artemisia annua », - i apèl sa galman lo « tin maron ». Dann bonpé péi i tiliz sa kont sak nou téi apèl la fyèv rémitante-la malaria si zot i vé épi kont d’ot maladi la roshèrch va di anou la kèl si bann gran laboratoir i anpèsh pa.
NB Si zot i vé dor in pé tar lindi soir zot va oir dizèr d’soir dsi Rényon Promyèr in fime dsi lo ti maro-artemisia annua-. Mi pans sar pa in pèrt tan.
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?