Qui a politisé l’avenir de l’économie sucrière ?
23 septembre, parDes fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
4 octob 2019, sanm

Dalone, dalon, mi sort lir dsi l’internet in artik intérésan dsi bann z’inuite. Ni pé apèl azot « éskimo » mé afèr done azot in nom zot i domann pa vi ké pou zot zot sé in bann z’inuite in poin sé tou. Total sa in bann tribu lé instalé dann l’alaska(péi amérikin), dann nord Lo Québec (la bèl provins) épi zot lé galman dann la Skandinavi, Groenland, épi dann la Sibérie é sirman d’ot zandroi moin la bliyé .
Néna in ta zafèr pou di dsi zot mé zordi ni parl la lang é pou la promyèr foi bann moun laba, édé par l’unesco, épi désèrtin savan la fabrik in fason pou ékri é pou lir dann zot lang – la, mèm si lé in pé diféran suivan l’androi ou i lé. Donk zot lé paré astèr é i rèss azot po fé valoir zot kiltir, zot patrimoine kiltirèl. Sé in gran pa an avan pou zot !
Mé nou kréol ? Ni koné néna lontan bann séséloi la fine kodifyé zot kréol épi i ansèrv sa konm in lang nasyonal. Ni koné dann Haïti lo lang nasyonal sé lo lang bann Aïsien. Ni koné dann la Répiblik Maurice la lang kréol morisien lé kodifyé épi i ansèrv pou lansègnman l’èr ki lé sof ké mi sort antann la majorité lé pa dakor pou fé déba an kréol morisien dann l’a shanm dépité.
Ni pé anparl d’ot é d’ot é d’ot ankor… Mé nou.1976 l’inivèrsité la fé la kodifikasyon la lang kréol rényonèz. Ni koné lékritir Oktob 1977- i paré mi ékri dann téknik la-apré l’avé ankor KWZ l’ané 1984, épi Tangol in pé apré. Ni koné galman dopi in koup de tan néna d’moun i travaye pou inifyé nout lékritir kéol.
Mé zami, bann morisien la fine koup dovan nou, bann séséloi galman, zordi ni oi bann zéskimo i doub anou, san konté tout bnn pèp néna zot lang déza kodifyé, ébin nou alor ?
Dabor i fo in sèl manyèr ékri pou an avoir in sèl koréktèr nout lortogaf, pou an avoir in bon métod pou amontré. Alon marsh dési ! Mi pans nou va nyabou.
Des fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
Mézami dopi la rantré, néna in loi pou défann rogarde son téléfone dann lissé. I paré sa sé l pli gran bien bann lisséin. I paré konmsa zot va (…)
Retour sur la fraude électorale massive soutenue par Paris et ses complices à La Réunion
Appel à la grève, rassemblement devant la préfecture
La mission du ministère de l’Agriculture reçoit une délégation CGPER-UPNA
SUEZ obtient de SYDNE le marché de traitement des déchets de la CINOR et la CIREST (31 millions d’euros)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?