Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
6 octob 2017, sanm

Yèr dovan la proféktir, Ratenon la trouv in formil mi doi rokonète i bote amoin bien. La ministrèz l’outremèr lété la Rényon é la invite ali konm tout in kantité z’élu pou pran in ropa répiblikin. Li la pa vouli alé, mé li la di, li sar dovan la proféktir pou prann avèk son bann z’ami in barkète répiblikène. I pé dir son kozman lété plito rigolo é mi pans lété di pou fé ri la boush in takonn moun.
Astèr moin lé touzour a d’mandé kèl sé lo program so dépité-la. Késtyonn sinéma, mi pans li lé bon ; avan yèr li té apré koup zèrb avèk son bann dalon. Zordi li pran lo barkète répiblikin. Domin, li va trouv in n’ot afèr touzour dann domène la kominikasyon. Mé lo fon dé shoz ! Kosa i lé ? Ousa li lé ?
Moin la pa antann dir li la dépoz in dosyé program pou La Rényon. Pétète li la fé é sré bon savoir kosa nana anndan. Program nout parti sète-la mi koné in pé dann son bann grann lign, in pé dann détaye : nana in bann réform de fon konm l’asanblé unik, lo bann pouvoirs pou l’asanblé-la, arète avèk l’amdman Virapoullé, épi in kantité propozisyon nou la pa obliy fèr dopi in tan konsékan dann domène l’ékonomi, l’anvironeman, la kiltir, la lite kont la mizèr.
Mi vé pa dir ali pran nout program pars kan in moun i kite anou, i diré moityé son koko i sèk, é tout lo bann z’idé li l’avé dopi lo tan nou la fé in bout shomin ansanm li la fine anlav son sèrvo avèk sa... L’èr-la sanm pou moin nana in l’idé lé inportan : sé arète avèk lo kolonyalism épi lo néo. Sé ankor défann a tou pri nout l’idantité rényonèz pou amenn anou dann shomin nout dévlopman dirab.
Si li lé pou sak moin la di, é si d’ot lé pou sak nout parti la mète dann son program, akoz i réini pa épi i fé pa in shart pou nout dékolonizasyon épi nout dévlopman. Barkète répiblikène, sa lé bien mé konm di, dann Cyrano mésyé Rostand : « Sa lé in pé kourt bononm ! »
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial