Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
31 octob 2012, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Sa in drol z’afèr pou vréman sa ! Tout demoun i sort voté na zis sis moi pou in nouvo prézidan La Répiblik. Sis moi lé long, mé lé kourt osi é kan la mète aou anlèr pou sinkan, sis moi lé vréman pa tro long. Normalman, sé sak in pé i apèl lo léta d’gras, mé so kou isis na poin lo léta d’gras. La kot konfyans lo prézidan i arète pa dsann, i dsann, i dsann, i dsann, talèr v’ariv o fon. Lé vré, dopi li l’ariv prézidan na arienk mové nouvèl pou bann Fransé é pou bann Rényoné : shmaj li, fèrmtir lizine li, goumantasion z’inpo li. Sa i vé dir, na dé shoz i fé avèk la krash, mé la pa gouvèrn in péi. Biensir zot té i pans té i fo mète Sarkozy déor, mé mète ali déor la pa shanj la sityasion. Boudikont, li artrouv ali konm Sarko é lo tan va passé épi li osi zéléktèr va mète ali déor. Va mète in pé lo tan, mé avèk la présyon v’alé. Tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
L’èr-la, la fine pass solman sis moi é d’apré sak ou i pans sé lo komansmann la fin pou François Hollande. Si ou i pans konmsa, tan myé pou ou, mé pran pasyans. Tout fason, la pasyans i guéri la gal. Pars, si ni fé travay in pé nout koko, nou lé blijé romark, bann politisien, bann patron, bann moun i di zot lé ékonomis i fé plito konm madam solèy, ké konm demoun i baz dsi in bon kalkil la réalité. Zot i bate kart pou prévoir l’avnir, mé sanm pou moin in n’afèr konmsa la pa rasyonèl ditou : bann moun la lé abityé tronpé é moin lé sir zot va tronp ankor. M’a dir aou franshman, li la fé anou promès kan li lété Sin-Lui é ni atann li tienbo son promès, é li di anou dann konbien lo tan li va tienbo son promès. Pétète li atann in lanbéli pou sa ? Li di dann dé zan lé shoz v’aranjé. Nou va oir ! Si i aranj lé dos. Mé si i aranj pa, bann moun la tronp la popilasyon na lo kont pou rann é oplis i sava, oplis la vi va donn nout parti rézon. Firamézir, demoun va rann azot kont, i fo ni baz dsi nout prop fors pou marsh dsi nout dévlopman*. Tok ! Pran sa pou ou !
Justin
(*) Arzout èk sa i fo pa obli La France i doi anou in réparasion. Nou lé fine anparl de sa !
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)