Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
28 novanm 2025, sanm

Mézami mi sort rogarde dann laktyalité émwin la vi, promyé foi dann in gran léspozission an franss in vash la Martinik lé invité par rapor son joli figuir épi par l’fète li sé in l’éspèss i apartien lo patrimoine La Martinik. Dann mon kèr mwin la panss sa sé in bon n’afèr mèm si mi gingn ar pa oir ali fass-a-fass.
Dizon sé par azar mèm zour mwin la vi plizyèr pèrsone apré prézant zot bèf moka avèk lo Prézidan konsèye départmantal pars bana laba dann l’ouèst la konsèrv la rass bèf moka è sa ossi sé in gayar kalité bèf mé zot la bien di zot sar blizé arété pars sa i koute azot bonpé larzan.
Astèr dann fon mon mémoir mi rapèl bèf kissoi bèf malgash, kissoi bèf kroizé, kissoi bèf pou ral sharète, kissoi bèf pou nou fé lékilibriss kan nou lété pti, kissoi bèf té i ral sharète avèk in tono d’lo… Mi pé dir azot ankor zordi mi antan bann sharète roul dan mon tète é lé pankor fini pars sé nout listoir anou.zot i kroi pa ?
Mézami in moune néna bèf moka la di sa sé in zanimo l’ariv LaRényon avan demoune l’ariv an kantité… Mi koné pa si lé vré.I paré d’apré li komansman l’avé zébu Madégaskar épi bèf l’afrik. Vré, pa vré, mé aforstan sé in bann bèf La Rényon é sa sé in rass ni doi pa lèss pèrde.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)