Bien apiyé dési nout rasine, nou v’alé pli o, nou v’alé pli for !

29 octob 2008, sanm Justin

Matante zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté ! Dan la vi, moin pèrsonèl, mi pans i fo alé an avan... la pa bon kil aryèr. Lé bon alé dési shomin la modèrnis, lo progré, é sirtou pa fé konm yèr, avan-yèr, épi avan-avan. Mi di sa pou rézon k’mi sort antann i fo manz patat, sonz, konflor... zoué toupi la lign, kadok, la marèl ; oubli lo fransé, koz arienk kréol... fé in nos avèk in ké d’mori konm granmèr kal, bal tamoul, tousa bann z ’afèr i pass pi. Mon nové, lo pap, kan la vni La Rénion - ou an souvien, sa lété la-ba Sinn-ni dovan l’égliz Montgaillard ! - Li la di : « Sort dann fénoir ! Alé dan la limièr ! »

Justin la fé pou répons :
Mon vié matant, ou la déza vi bann pié d’boi la poin rasine ou ? Nana in pé i manz par la fèy, mé la plipar la bézoin rasine. Bien planté dan la tèr, li v’alé pli loin, pou li bien port son flèr avèk son frui... Mazine aou in pé in pèp konm sète La Rénion : li pé pa oubli son bann z’ansète sak i sort in pé partou, li pé pa oubli z’ot kiltir épi lo bann zarboutan la vanzé pou sa. Oubli nout mizik, oubli nout manzé ? Zète nout kréol ? Oubli nout bal tamoul, nout fète shinoi, nout rolizion zarab, sak bann l’Afrik, Madagascar l’amène issi... tradision bann moun téi sort dan l’Erop ? La tète lé pi bon, don ?
Kontrèr d’sak, ou i di, bien apiyé déssi nout rasine, nou v’alé pli loin, nou v’alé pli o, nou lé kab trap l’il l’éksélans.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus