Bien kontan pou la Fest-noz bann Breton !

7 désanm 2012, sanm Justin

Dopi mèrkrodi, lo Fest-noz bann Breton lé marké dann Patrimoine imatérièl l’imanité. Fest-noz, sa sé konm in fèt de nuit : li asosié son dansé, son mizik épi la lang bann Breton. Li la pa tousèl vi k’lo frevo, in mizik, in dans épi in shanté brézilien, osi té marké mèm zour dann Patrimoine l’imanité. So kou isi, l’UNESCO l’apré étidié in list trann-sink kandidatir. Bann kiltir-la sar klasé an parmi in kantité maniféstasion kiltirèl konm lo fado bann Portigé, konm lo jultagi bann Koréin — in dansé dsi in kord rèd —, san obli nout maloya rényoné.

Pou kosa mi anprl lo Fest-noz ? Pars sa i fé parti bann manifèstasion kiltirèl lé plizanpli koni dan la Bretagn, dann la Frans épi in pé partou par la télé. Pars pou moin, i fo pa lès bann kiltir popilèr tonbé. Pars bann Breton, sa i fé parti nout bann z’ansèt. Lé vré, la pa zot tousèl, mé lé vré, zot lé la épi zot la partisip la kréolizasion konm tout kiltir la fé la kiltir rénionèz. Mi dout pa, si in bann malfondé l’avé pa pas par-la, ké la kiltir bann Breton nora trouv zot plas dan nout MCUR. Nout Mézon bann sivilizasion é l’inité rénionèz.

Biensir, nou la batay pou mèt nou maloya an l’èr, nou la vanj pou défann nout lang kréol rénionèz, épi tout sak i fé la kiltir rénionèz, kisoi nout séga, nout kuizine, nout moring, nout krosh, nout bann rolizion. Si in pé té i vé pa tié tousa, nou nora pa santi anou oblizé pou défann azot. Solman, la pa pou sa nou la arzèt la kiltir nout bann z’ansèt, mèm si ni koné pa zot asé bien, mé ni mépriz pa. Zordi, la Fest-noz la gingn in rokonésans l’UNESCO, é bin, nou lé kontan. Nou lé kontan pou bann Breton. Nou lé kontan pou nout bann z’ansèt la sort la-ba pou fé avèk lé zot z’ansèt nout kiltir kréol rénionèz. Nou lé kontan pou bann zarboutan la niabou fé rès la kiltir bretone bien vivan.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus