Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
23 zanvié 2025, sanm

Mézami, zot i koné finalman bann marmaye lékol La Rényon la fé zot rantré partou é mèm dann Sintandré, landroi bonpé téi panss la rantré nora été pli difissil ké lé z’ot koté. Astèr bann marmaye la fine fé zot rantré é biensir konm toulmoune mi souète azot in bon rantré, in bon lané skolèr é ké zot i aprann lo pliss possib ziska la fin lo dézyèm somess lané 2024-2025.
Pou kossa mi souète azot in bon réissite ? Pars lé normal souète azot in bone réissite pou zot mèm, pou zot famiye, pou lo péi La Rényon pârs lo péi la bézoin bann zénèss bien formé, bien kiltivé, épi paré pou amenn dé bone shoz pou noute péi La Rényon. Mé dann mèm tan, mi gnor pa bann difikilté zot i sava trouv dsi zot shomin pars i fo aprann plizanpliss, aprann myé zan myé tèl fasson zot i partisipe lélite noute popilassion rényonèz.
Poitan, mwin lé siréssèrtyin, an parmi mon bann kamarade néna in pé bokou i koné mi oi pa lédikassion La Rényon sou lo méyèr zour. Pou kossa d’apré zot ? Pars lo sistèm édikatif i partissipe la sirvivanss in sistèm dépassé ni apèl néokolonyal — mi roprosh ali dé pa z’ète in sistèm édikatif rényoné avèk la konéssanss épi la pratik la kiltir rényonèz… Kan mi di mi vé oir bann marmaye La rényon an parmi bann zélite la kiltir mondyal mi di sak mi panss é mi panss sak mi di sé sak i fo pou noute zénèss rényonèz.
Néna kék zour mwin la ékrir ossi mwin lé pou i lané éskolèr klimatil tèl sorte lékol i fonkssione kan lo tan lé méyèr pou bann marmaye travaye lékol… Néna inndé zour in moune la di amwin linstan mwin l’apré kozé dann la kour dopi onzèr ziska troizèr édmi lo termomète i done trante kat-trantsink dogré é dan la klass i fé ziska karante sink dégré. Mi di pa li néna rézon mé mi di toussala i fo bien vérifyé, bien kontrolé pars travaye dann in tan konmsa sé travaye dann in l’anfèr é noute toute rényoné i koné bien sa.
Mwin la fine dir ossi lo bann matyèr i étidyé i ral pa mwin é mi pans pa i ral lézot paran konm bonpé bann zanfan… Mé alor, pou kossa mi souète azot la réissité é pou kossa mi kroi dann zot réissite ? Sinploman pars la natir imène lé intélizante é mi oi bien bann jenn réissir mèm si toute sak mwin la di an-ola lé vré. Mé sa i anpèsh pa in bon réform lo sistèm pou pèrmète in pli méyèr réissite.
A bon antandèr, salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)