
Poinn dévlopman konsékan pou nou péi l’outre-mèr .
18 juillet, parMézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
23 zanvié, sanm
Mézami, zot i koné finalman bann marmaye lékol La Rényon la fé zot rantré partou é mèm dann Sintandré, landroi bonpé téi panss la rantré nora été pli difissil ké lé z’ot koté. Astèr bann marmaye la fine fé zot rantré é biensir konm toulmoune mi souète azot in bon rantré, in bon lané skolèr é ké zot i aprann lo pliss possib ziska la fin lo dézyèm somess lané 2024-2025.
Pou kossa mi souète azot in bon réissite ? Pars lé normal souète azot in bone réissite pou zot mèm, pou zot famiye, pou lo péi La Rényon pârs lo péi la bézoin bann zénèss bien formé, bien kiltivé, épi paré pou amenn dé bone shoz pou noute péi La Rényon. Mé dann mèm tan, mi gnor pa bann difikilté zot i sava trouv dsi zot shomin pars i fo aprann plizanpliss, aprann myé zan myé tèl fasson zot i partisipe lélite noute popilassion rényonèz.
Poitan, mwin lé siréssèrtyin, an parmi mon bann kamarade néna in pé bokou i koné mi oi pa lédikassion La Rényon sou lo méyèr zour. Pou kossa d’apré zot ? Pars lo sistèm édikatif i partissipe la sirvivanss in sistèm dépassé ni apèl néokolonyal — mi roprosh ali dé pa z’ète in sistèm édikatif rényoné avèk la konéssanss épi la pratik la kiltir rényonèz… Kan mi di mi vé oir bann marmaye La rényon an parmi bann zélite la kiltir mondyal mi di sak mi panss é mi panss sak mi di sé sak i fo pou noute zénèss rényonèz.
Néna kék zour mwin la ékrir ossi mwin lé pou i lané éskolèr klimatil tèl sorte lékol i fonkssione kan lo tan lé méyèr pou bann marmaye travaye lékol… Néna inndé zour in moune la di amwin linstan mwin l’apré kozé dann la kour dopi onzèr ziska troizèr édmi lo termomète i done trante kat-trantsink dogré é dan la klass i fé ziska karante sink dégré. Mi di pa li néna rézon mé mi di toussala i fo bien vérifyé, bien kontrolé pars travaye dann in tan konmsa sé travaye dann in l’anfèr é noute toute rényoné i koné bien sa.
Mwin la fine dir ossi lo bann matyèr i étidyé i ral pa mwin é mi pans pa i ral lézot paran konm bonpé bann zanfan… Mé alor, pou kossa mi souète azot la réissité é pou kossa mi kroi dann zot réissite ? Sinploman pars la natir imène lé intélizante é mi oi bien bann jenn réissir mèm si toute sak mwin la di an-ola lé vré. Mé sa i anpèsh pa in bon réform lo sistèm pou pèrmète in pli méyèr réissite.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
C’est une avancée majeure aujourd’hui pour les Dionysien·ne·s touchés de plein fouet par le cyclone Garance : l’État vient d’ajouter (…)
Macron et son gouvernement cherchent à économiser 43,8 milliards pour soi-disant enrayer l’endettement de l’État.
Mézami zot i koné piman ? Sa lé for mé manz ali la pa toute. Wa gingn in bon poikman d’boush mé sa i arète pa la. Pars aprésa néna ankor lé fré (…)
Le projet de parc éolien en mer au large de La Réunion a été évoqué à plusieurs reprises ces dernières années. Des études et étapes ont déjà été (…)
L’armée française a officiellement restitué le 17 juillet ses deux dernières installations militaires au Sénégal, mettant fin à sa présence (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Le Comité de suivi des retraites a indiqué dans son avis que "le niveau de vie des retraités est élevé en comparaison européenne et [que] (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)