Bon zour d-l’an tamoul ! Pouttandou Vajtoukkel 5124

14 avril 2023, sanm Justin

Lo nouvel an tamoul — i di galman Puthandu — sa lé fété shak ané, issi dann noute péi, rante lo 13 épi lo 15 avril lo kalandriyé grégorien. Ni pé dir sa sé in fète inportan pou l’ansanb demoune issi La Rényon.

Pa solman bande tamoul, pa solman lo moune lé pratikan dann la rolijyon hindoue, mé galman toute demoune issi La Rényon… bande zérityé do pré konm de loin avèk bande déssandan la sorte dann l’Inde épi la vni rèst issi shé nou épi avèk nou-anparmi.

Nouvèl an Tamoul, sa i rapèl lo komansman la kréassion l’inivèr par Brahma épi la réinkarnassion lo dieu Vishnou dann lo poisson Matsaya. Sa sé in pèryode lo ronouvo avèk la rantré lo solèye dann la konstélassion Le Bélier.

Ni pé dir zordi, in pé partou La Rényon demoune i sava fète nouvèl an-la. In pé partou demoune va mète zot pli joli kostime sansa vètman pou rotrouv azot dann la shapèl zot lé abityé é sé l’okazion rotrov la famiye, lé zami, épi lé konèssanss. Sé l’okazyon galman pou bande kroiyan épi bande pratikan la rolijyon tamoul pou fé zot priyèr apré plizyèr zour d’ karème — inn fasson roprande la vi avèk la nouvèl ané, Puthandou 5124.

In pé va fète sa dann zot famie avèk in bon repa épi galman toute kalité bonbon souvan dé foi miltikolor. Pou toute zénérassion sé la fète la kréassion l’inivèr.

Toussa lé bien é bande kroiyan toute rolijyan i assossyé azot avèk la joi bande tamoul. Nou lé dann in péi d’antante ousa ni viv an parmi é oussa la plipar d’moune lé toléran épi lé solidèr mé mwin néna in rogré :

Mi domande amwin shak foi zour d’l’an tamoul i ariv pou kossa noute toute rényoné ni pé pa ouvèrtman fèr la fète avèk noute bande frèr épi noute bande sèr tamoul… Koméla mi travaye pi, mé dann tan mwin téi travaye pou gingn l’otorizassion in sorti antissipé, téi falé dir konm de koi nou lé tamoul sansa nout prosh famiye lé tamoul.

Mi domande amwin si zordi lé shoz la avanss in pé, si an tan ké rényoné, métissé, déssandan in pé toute lo moune i sorte dann lo monde antyé donk déssandan demoune la sorte dann l’Inde pou vnir La Rényon nou na poin lo droi nou ossi, ofisyèlman gingn in zour fèryé kansréti pou panss l’odyssée toute sak la sorte dann l’Inde pou vnir akost issi La Rényon, osinonsa noute toute ansanb partaz léspoir oir lé shoz issi épi dann lo monde amélyore in pé, é définitivman.

Kansa va rokonète anou ofisyèlman so droi-la.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus