Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
14 avril 2023, sanm

Lo nouvel an tamoul — i di galman Puthandu — sa lé fété shak ané, issi dann noute péi, rante lo 13 épi lo 15 avril lo kalandriyé grégorien. Ni pé dir sa sé in fète inportan pou l’ansanb demoune issi La Rényon.
Pa solman bande tamoul, pa solman lo moune lé pratikan dann la rolijyon hindoue, mé galman toute demoune issi La Rényon… bande zérityé do pré konm de loin avèk bande déssandan la sorte dann l’Inde épi la vni rèst issi shé nou épi avèk nou-anparmi.
Nouvèl an Tamoul, sa i rapèl lo komansman la kréassion l’inivèr par Brahma épi la réinkarnassion lo dieu Vishnou dann lo poisson Matsaya. Sa sé in pèryode lo ronouvo avèk la rantré lo solèye dann la konstélassion Le Bélier.
Ni pé dir zordi, in pé partou La Rényon demoune i sava fète nouvèl an-la. In pé partou demoune va mète zot pli joli kostime sansa vètman pou rotrouv azot dann la shapèl zot lé abityé é sé l’okazion rotrov la famiye, lé zami, épi lé konèssanss. Sé l’okazyon galman pou bande kroiyan épi bande pratikan la rolijyon tamoul pou fé zot priyèr apré plizyèr zour d’ karème — inn fasson roprande la vi avèk la nouvèl ané, Puthandou 5124.
In pé va fète sa dann zot famie avèk in bon repa épi galman toute kalité bonbon souvan dé foi miltikolor. Pou toute zénérassion sé la fète la kréassion l’inivèr.
Toussa lé bien é bande kroiyan toute rolijyan i assossyé azot avèk la joi bande tamoul. Nou lé dann in péi d’antante ousa ni viv an parmi é oussa la plipar d’moune lé toléran épi lé solidèr mé mwin néna in rogré :
Mi domande amwin shak foi zour d’l’an tamoul i ariv pou kossa noute toute rényoné ni pé pa ouvèrtman fèr la fète avèk noute bande frèr épi noute bande sèr tamoul… Koméla mi travaye pi, mé dann tan mwin téi travaye pou gingn l’otorizassion in sorti antissipé, téi falé dir konm de koi nou lé tamoul sansa nout prosh famiye lé tamoul.
Mi domande amwin si zordi lé shoz la avanss in pé, si an tan ké rényoné, métissé, déssandan in pé toute lo moune i sorte dann lo monde antyé donk déssandan demoune la sorte dann l’Inde pou vnir La Rényon nou na poin lo droi nou ossi, ofisyèlman gingn in zour fèryé kansréti pou panss l’odyssée toute sak la sorte dann l’Inde pou vnir akost issi La Rényon, osinonsa noute toute ansanb partaz léspoir oir lé shoz issi épi dann lo monde amélyore in pé, é définitivman.
Kansa va rokonète anou ofisyèlman so droi-la.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture