Bone nouvèl ? Kèl bone nouvèl ! Pa pou zordi ! Pétète pou la proshène

19 févrié 2018, sanm Justin

Ou la bo rode in bone nouvèl pou kontant in pé out l’éspri kan ou i lèv, na défoi ou i trouv pa. Sirtou si ou i parl l’anvironeman. Pars ofiramézir, ou i an apèrsoi l’imanité lé dann danzé dsi lo poinn vizé l’anvironeman. Moin té i sar di konm i antann souvan dé foi dann in shanson : « La tèr lé dann danzé ! ». Alé oir ni pé pa dir pou vréman sa Pars a l’èr ki lé la tèr lé pa dann danzé mé l’imanité, sa lé sir pars afors pa réspèk la natir, va fini par ariv in tan sar dir pou lé z’om viv dsi la tèr.

Si tèlman k’in pé i pans déza déménaz pou alé dann in n’ot galaksi, dsi in planète akéyan pou nou. L’apré rodé mé d’apré sak ni koné i fo in bann milyon z’ané pou ariv la-ba. Sé dir, toutsuit, la pa domin la vèye.

Pou arvni dsi bann nouvèl, i fo dir, nout zoinal i mank pa é mi pans li la bien rézon donn anou nouvèl l’anvironeman. Dèrnyé nouvèl moin la lir dann Témoignages i port dsi la rougoumantasyon nivo la mèr. Mé pétète zot i kroi sa i toush ar pa nou, Pétète zot i pans nou zanfan bondyé é tout bann fénomène klimatik va pass koté nou, san toush anou. Ni kroi kant mèm pa nout péi va fé in santoush dsi l’oséan, a moins ké ni kroi nou sé zanfan La frans é sa va évite anou bann gro l’inkonvényan. Kroi touzour, fyé pa tro !

Dèrnyé nouvèl moin la lir dann nout zournal é sa la pa in l’invansyon, la mèr i sava mont soisant santimète d’isi l’ané 2100. Soisant santimète la pa bonpé ! Zot va dir amoin. Mé ni koné déza plizyèr kartyé dann nout pé i sar ménasé : kisoi Sin-Lui, kisoi Sin-Pol, kisoi Sintandré é mèm Sin-Bénoi. Isi i di aou lo far Lo Por la fine près pèrd an mèr. Par la-ba i di aou la mèr i sava roprann son plas dann santrevil Sint-Sizane. Si ou i suiv la rout Shanborn ala ké ou i apèrsoi la mèr la fine aral in bon kantité zéktar la tèr. Néna, dopi lontan, in l’anfilade mé zon la fine alé dann la grann blé.

A la mèr koman ou i èm a nou don ! si i kontinyé nou va mont dann lé-o konm Ousanisava i shant. Nou va mont dan léo ? Si lé-o i vé d’nou é konm k’i diré i vé pa d’nou partou. Cilaos lo kap i dégrènn pyès par pyès. Brilé ! Sin-Fransoi i dégrenn galman. Sirk Salazie i ariv souan la rout lé koupé. Bann for siklone i ménas é konm par malèr sa sé iankor in kou d’lo réshofman klimatik. In pé partou lo l’administrasyon i di anou : pi késtyon fé la kaz par isi, pi késtyon fé la kaz par laba.

Bone nouvèl, la pa pou zordi touléka !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus