Bonpé dézord pou pa fèr gran-shoz

31 zwiyé, sanm Justin

Mézami si zot i rogarde in zour kissoi in glob térèst, kissoi in kart di mond. Si zot i fé bien atanssyon zot va trouv La Rényon é a kou sir zot lé riskab dir dann zot kèr : La Rényon lé dann loséan indien étoulézalantour néna gran-gran péi. É an parmi bann gran péi néna zordi bann péi kosto kissoi dsi lo plan ékonomik, kissoi dsi lo plan militèr, kissoi ankor pou zot rosherch.

Si zot néna la kiryozté d’alé rode avèk kissa nout péi i ashté son nésséssèr, so kou issi zot i rogard ar pi dann loséan indien mé dann l’érop épi dan La franss. Sirésèrtin zot va dir wala kékshoz lé pa tro normal. Pou kossa i sava ashète shèr, pou kossa i ashète loin plito ké pré épi méyèr marshé.

Mi rapèl, fitintan Prézidan Sarkozy l’avé anparl lo dévlopman andogène é mi panss sa téi vé dir pliss d’ésjhanj avèk nout bann voizin zéografik, é sa téi doi pèrmète pèrde mwin d’tan pou lo transpor, pèrde mwinss larzan, é konm i di in dévlopman gagnan-gagnan, rant bann vandèr épi bann kliyan.

Mé wala la miniss bann péi l’outremèr — Sarkozy l’avé nonm sa ! — l’avé kalkil sé in manyèr vann pliss produi franssé avèk bann gran péi lé dann nout lanvironeman… Inn fasson gro doi po dévir lo do avèk lo prézidan é pou inn miniss de droite lété pa zoli-zoli é anpliss sa téi déboush dsi in ranforsman lo sistèm néo-kolonyal.

I fo dir galman Sarkozy l’avé promète réoriente in bonpé zafèr dann bann péi loutremèr. Lé vré li la pèrde zélékssion é pi bann sossyaliss la vni apré li lété pa mwinns néokolonyalist ké li. É pou mwin zot lé ankor zordi.

Lo tan la passé, nou lé touzour dann in sityassion d’maldévlopman é la pa domin nou va ansort de la. Sirtou kan bann zélite politik La Rényon i kontante azot fèr sak zot i fé koméla san vanj pou lo dévlopman.

A bon antandèr salu.

Justin

PadportImpasse du système néocolonial

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus