Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
2 octob 2017, sanm

Kosa i lé la pli-vali ? Sé la valèr an plis ou i azout avèk kékshoz. In légzanp : plansh de boi nana son valèr, mé si ou i fé mèb ansanm ou i azout la valèr é sa sé sak i apèl la pli-vali. Kosa i mète la pli-vali dan kékshoz, san pour san sé lo travaye. Lo travaye sé la sours la pli-vali.
Astèr alon pran in l’égzanp : ou i ashté lo grin pou plant légime, ou i ashté osi fimyé pou anrishi la tèr. Mèm in pé i mète l’angré avèk dézèrban, épi in pé d’tyé z’insèk é pi tyé shanpignon. Mi di sa pou kozé pars boudikont moin lé kont lo l’angré, lo tyé z’insèk, épi lo tyé shanpignon, parl pi lo bann lézèrban Monsanto. An touléka, mi di sa, konmsa ni oi bien dann l’agrikiltir nana son pli-vali.
Solman si ni rogard bien nana in bann z’intran nana i bonpé travaye dodan : kisoi an transpor ! Kisoi dann laboratoir ! Kisoi pou sharjé désharjé ! Kisoi inta z’opérasyon i fo fèr pou an avoir i produi konm i di élaboré… Astèr si ni rogard bien, si ni poz anou késtyyon : travaye kisa nana la-dan ? Travaye bann travayèr bien sir. Mé kèl travayèr ? La pa travaye rényoné an mazorité, sa travaye bann travayèr fransé, bann travayèr l’érop épi bann travayèr in pé tout koté.
Pou kosa mi di sa ? Pou dir dann in sistèm dominasyon néo-kolonyal konm ni koné, la plipar d’travaye sé travaye demoun déor-donk sé la pli-vali demoun déor si tèlman bann travayèr nout péi i gingn bann myète é bann travayèr déor zot i gingn plis… Mé antansyon, sa i vé pa dir zot lé pa ésploité pars ofiramézir l’ésploitasyon kapitalis li goumant é bann finansyé kapitalis i gonf z’ot pla.
Pou roprann i pé lé shoz, ni pé di, dann bann péi dévlopé nana in kantité travaye, é dann bann péi la pa dévlopé napoin in kantité travaye. Ni pé di osi dann bann péi dsou lo rézime néo, konm zot lé pa dévlopé napoin in kantité travaye, é shomaj i goumant sa aré.
Nou va rovoir késtyon-la pars mi antann souvan dé foi désèrti n i di l’ésploitasyon kapitalis é l’ésploitasyon néo-kolonyal sé lo mèm z’afèr : lé pa vré boudikont mèm si tout i artonm dann la posh bann kapitalis mé pa par lo mèm sistème.
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial