Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
2 octob 2017, sanm

Kosa i lé la pli-vali ? Sé la valèr an plis ou i azout avèk kékshoz. In légzanp : plansh de boi nana son valèr, mé si ou i fé mèb ansanm ou i azout la valèr é sa sé sak i apèl la pli-vali. Kosa i mète la pli-vali dan kékshoz, san pour san sé lo travaye. Lo travaye sé la sours la pli-vali.
Astèr alon pran in l’égzanp : ou i ashté lo grin pou plant légime, ou i ashté osi fimyé pou anrishi la tèr. Mèm in pé i mète l’angré avèk dézèrban, épi in pé d’tyé z’insèk é pi tyé shanpignon. Mi di sa pou kozé pars boudikont moin lé kont lo l’angré, lo tyé z’insèk, épi lo tyé shanpignon, parl pi lo bann lézèrban Monsanto. An touléka, mi di sa, konmsa ni oi bien dann l’agrikiltir nana son pli-vali.
Solman si ni rogard bien nana in bann z’intran nana i bonpé travaye dodan : kisoi an transpor ! Kisoi dann laboratoir ! Kisoi pou sharjé désharjé ! Kisoi inta z’opérasyon i fo fèr pou an avoir i produi konm i di élaboré… Astèr si ni rogard bien, si ni poz anou késtyyon : travaye kisa nana la-dan ? Travaye bann travayèr bien sir. Mé kèl travayèr ? La pa travaye rényoné an mazorité, sa travaye bann travayèr fransé, bann travayèr l’érop épi bann travayèr in pé tout koté.
Pou kosa mi di sa ? Pou dir dann in sistèm dominasyon néo-kolonyal konm ni koné, la plipar d’travaye sé travaye demoun déor-donk sé la pli-vali demoun déor si tèlman bann travayèr nout péi i gingn bann myète é bann travayèr déor zot i gingn plis… Mé antansyon, sa i vé pa dir zot lé pa ésploité pars ofiramézir l’ésploitasyon kapitalis li goumant é bann finansyé kapitalis i gonf z’ot pla.
Pou roprann i pé lé shoz, ni pé di, dann bann péi dévlopé nana in kantité travaye, é dann bann péi la pa dévlopé napoin in kantité travaye. Ni pé di osi dann bann péi dsou lo rézime néo, konm zot lé pa dévlopé napoin in kantité travaye, é shomaj i goumant sa aré.
Nou va rovoir késtyon-la pars mi antann souvan dé foi désèrti n i di l’ésploitasyon kapitalis é l’ésploitasyon néo-kolonyal sé lo mèm z’afèr : lé pa vré boudikont mèm si tout i artonm dann la posh bann kapitalis mé pa par lo mèm sistème.
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?