
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
18 zwin 2021
Mézami m’a dir azot in n’afèr : i fo pa tyé kouyon pou pran son plass. Mi di sa pars so matin mwin la tonb dsi in radio in moune té apré fé in diskour. Mwin la ékoute in pé a la vol épi avèk in pé pliss atansyon kan mwin la konpri lo boug té apré dévlope in tèz pou ronyé toute sak mwin pèrsonèl mi kroi, toute sak lé dann mon panssé.
Momandoné li la di : kissa i pé dire li lé d’issi é pa l’ote. kissa i pé di : déssèrtin i vien issi pou pran travaye rényoné. Pars sanm pou li travaye pou rényoné sa i égziss pa. Aprésa li kontinyé dsi son lanssé épi li di : na poin rényoné, pars toulmoun lé rényoné. Mi koné pa si zot i suiv amwin bien pars si i di toulmoune lé rényoné é pèrsone lé pa rényoné sa i vé dir lo pèp rényoné sansa lo non-pèp rényoné sa lé san porte é san fénète donk li égziss pa. Nou sré in ta d’moune déstriktiré, fane-fané.
Souvan dé foi néna in pé i di kissa lé rényoné, é kissa lé pa rényoné issi La Rényon é sa i agass amwin in pé plisk’i fo. Mé li lo boug dann radio li sava ankor pli loin, li dévlope in panssé négasyonist vi ké li ronyé nout droi fé parti d’in pèp rényoné… Si i kroi ali nous sré in popilasyon san arien pou inifyé anou, san arien pou disting anou par rapor lé zot.
Alon arèt in pé avèk bononm-la mé si la bézoin i fo pa ézite morde ali, mé alon sinploman rapèl sak ni pé di noute fondamanto :
Nou lé issi La Rényon dann in péi limité dsi lo plan zéografik, nou lé ansanb pa arienk dopi dë zour mé dopi troi-san sin kantan. Nou la gingn lo tan fé noute lang, dévlope nout kiltir é ni pass sa konm i pass rolé zénérassion an zénérassion.. Si ni vé ni pé ékri noute listoir, in listoir souvan san zimanité é néna bande gran zistorien la ékri. Si ni vé ni pé ékri in gro liv dsi noute kiltir. Si ni vé ni pé ékri toussala dann noute lang kréol rényoné..
An pliské sa, nou néna in santiman i amar anou lé z’inn avèk lé zote é noute gatire-la, ni pé apèl sa nout konsyanss rényonèze. Alor ni doi défann sa konm in fo défande in trézor-in jarlor – pars sé sa k’i fé noute lidantité… sé sa k’i fé ké ni atir, ké ni assimil dopi dé zénérassion é toute sak va vni shé nou, nou sar pa zot, mé boudikonte sé zot sar nou.
Boudikonte la bataye kiltirèl sé tou l’tan k’i fo amenn ali.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)