Première rencontre publique : la Conférence de presse du 4 septembre 1996 sur le réchauffement climatique et ses conséquences pour La Réunion
5 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
26 septembre 2009, par

Souvan-dé-foi, mi antann demoun i di, nout sosyété rényonèz,sa in sosyété l’armoni : na poin rasism, na la tolérans,shakinn nana lo droi viv, viv dan la pé, san k’i trakass ali suivan l’androi li, épi son bann z’ansète i sort déssi la tèr.Mé, moin pèrsonèl, mi gingn pa trouv in bon l’opignon, byin klèr, byin nète déssi in n’afèr konpliké konmsa.Dizon lé vré konm pa !
Kan mi oi demoun dann shomin, bann fiy, bann garson, bann vyé bann jèn, bann moun toukoulèr, la manyèr i frékante inn-a-l’ote, mi pé di, la ras la pa in kékshoz k’i sépar lé z’inn épi lé z’ote, la pa non pli in n’afèr k’i sépar in group avèk in n’ote suivan la koulèr la po, suivan l’androi i sorte déssi la tèr.Sa lé byin vré ! Kan monségnèr Aubry la di la sosyété rényonèz sé lo rézilta in mirak, moin lé dakor avèk li, mèm mi bate la min.Bou-di-kont ni koné pa byin nout bonèr viv dann in sosyété konm sa.
Solman kan mi lir déssi bann mir : "Komor, malgash, zorèy déor !", moin lé pa kontan, moin lé pa fyèr. Kant mi antann déssètènn konvèrsasyon déssi demoun i sort Mayote, sansa dann bannzil komor, moin lé pa kontan, moin lé pa fyèr galman.Arzoute ankor avèk sa,bann désandan zésklav na poin l’égalité dé shans avèk lé z’ote. Arzoute ankor, d’apré sak i di, ké dann la prizon demoun lé pli fonsé ké dann la sosyété an zénéral...
Dann mon kèr, mi pans nou nana ankor in gran bout shomin pou fé, pou éfas bann blèssir lésklavaz, konm pou tir in tré déssi sète l’angazism, épi lo kolonyalis.
Donkalor, si Lilian Thuram, dann son fondasyon i vanj kont lo rasism épi li la déside fé sa par l’édikasyon bann marmay mé pa solman, l’èr-la, mi di bravo. Bravo, méssyé Thuram, ou l’apré fé in travay byin konsékan.
Justin
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Mézami mi koné pa si zot la antann parl Léa Fontaine ? in shanpyone dann judo, inn jenn fam La Rényon afors antréné é afors progréssé la fini par (…)
In kozman pou la rout
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
La décision prise par le Tribunal Administratif de supprimer, dans les résultats des élections municipales de La Possession, une soixantaine de (…)
Le monde a changé, et La Réunion ?
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?