Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
30 zanvié, sanm

Mé z’ami, mon bann siportèr la koz Chagos, zot i suiv laktyalité la koz shagossienne é sirtou sak i éspass koté langlétèr épi zétazini é mwin lé sirésèrtin sète fasson d’fèr dann bann péi-la i zoué dsi nout nèr konm i zoué dsi lo nèr bann chagossien-sak lé préssé oir rokonète zot droi d’rotourn dann zot péi d’néssans.
Si ni rapèl bien kossa la spassé ni koné Langlétèr la dévide lo bannzil Chagos par rapor in popilassion né dann Shagos é k’téi domann in sèl soz sé d’rèss dann zot péi d’néssans. Sa la éspass néna sinkantan é dopi dann tan-la bann shagossien lé an lite pou zot droi d’rotourn shé zot é la zamé rononss zot droi épi zot lintanssion.
Mon bann zami zot i rapèl sirman koman lo gouvèrnman GB-dann tan-la madam Thérésa May lété promyé miniss — apré son promèss la déssid final de konte rofiz-lo rotour banna shé zot kont in some larjan ridikil é bann shagossien la anvoye azot baladé.
Zot néna sirman dann in koin zot mémoi lo prossé la éspass laba La Haye dann Péi-Ba dovan in gran tribinal la désside kondane langlétèr pou in dékolonizassion « inachevé »épi an finn kont lo mové trètman bann shagossien la sibi-pou nou sa sé in krime kont l’imanité é sa i kontinyé dopi lo tan mwin la di azot an-o la.
Finalman Langlétèr la négossyé avèk Maurice. In négossyassion la diré, la diré pou finir par tonm dakor dsi in trété k’i rann lo bannzil Maurice. Biensir lé pa satisfézan mé lété in pa an avan. Toulmoune la tonm dakor : La Répiblik Maurice, Langlétèr, Zétazini par la boush son Prézidan Trump. Bann chagossien mèm si sé in lakor di possib pou zot
Apré Trump i shanj lopinion pars li la gingn in kou d’boi dsi son Mizo pou lo péi i apèl Lo Groenland. Alor li di so kou issi rann Chagos lil Maurice sé in stipidité épi bann konsèrvatèr GB i fé toute pou anpèsh ratifyé lo trété sé pou sa k’i tourn an ron — sé pou sa k’i oi pal o boute l’afèr. sé pou sa ossi lo krime kont limanité i kontinyé.in zour sansa in ot i fo arété épi réparé.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)