
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
9 mai, par
Mézami mi koné pa si zot i suiv bien sète afèr d’chikoungounia.Toute fasson noute toute i suiv sa pars in zafèr d’lépidémi sa sé in n’afèr sèryé é konm shak foi k’in n’afèr konmsa i ariv bann pouvoir piblik i aporte la prèv zot kapassité(sic) pou okip in n’afèr konmsa an kapassité.
Mé i fo dir lo lépidémi i ède pa bien bann pouvoir piblik avèk son fassonn d’fèr-kaziman son vilin manyèr. In légzanpe ? Néna dé troi somenn lépidémi dann tan-la té apré trape son pik-antouléka sé sak téi di anou dann télé. Mwin la romarké l’avé prèss poin lo mor.Dopi dé somenn lépidémi i arkil in pé : in bon sign mé wala, li fé pliss lo mor : lété 2, épi 3, astèr l’apré étidyé lo ka in vintène pèrsone la fine pass l’ote koté d’la vi.
Alor, sa i vé dir omoinss néna malade, opliss néna lo mor ? Mi éspèr mwin la pa bien konpri sak i di dann télé mé mwin l’apré suiv banna. Pou mwin bien kalkil azot. Mé si mi tronpe, mi pé dir mwin lé pa lo sèl é kan mi ékoute la radio mi trouv kréol néna bonpé limazinassion. Inn la di li kroi pa sé moustik i amenn la maladi-la. In n’ote i trouv néna in kantité moutike é li panss sa sé dé moustik largué par avion osinonsa par drone é sa sé topète- morette.
Anfin la mazinassion lé o pouvoir shé nou La Rényon-si lé pa lo mazigador- é mi trouv sa i kontante amwin in pé.Konm bann pouvoir piblik i kontante amwin par zot fassonn d’fèr. Dèrnyé nouvèl mwin la antann ! Si lo vakssin lé pa bon pou le moune faye alon aplike ali dsi bann moune plito bien é alon lèss bann sak lé faye san vakssin konmsa omwinss sar pa vakssin va tyé azot.
Mi arète terla zordi pars talèr in pé va kroir mi prépar in lantré dsi Radio fridom lo karantyèm anivèrsèr é lé pa lo ka. Antouléka bravo pouvoir piblik ! Mi oi zot lé bon kissoi pou siklone, kissoi pou lépidémi é mi panss si néna d’ote kalité tablatir i tonb dsi nou, mwin lé sirésèrtin bann pouvoir piblik lé ankor kapab fé la prèv par nèf zot kapassité, zot invantivité, zot pouvoir pou étone anou ankor.
A bon antandèr salu !
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)