Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
5 juin 2025, par

Mézami lo dézorde dann klima sa sé kékshoz ni koné dopi dé zané é dé zané é toute bann sharjèr d’lo la gingn lokazyon dopi dé zané pou fé prann anou po d’shanm pou pla kouvèr. In pé la di partou néna pwin d’dérègleman klimatik, in pé la di néna mé la pa in fote imene sé mèm in fénomène natirel, d’ote la di sé lo l’aktivité imène k’i provok dérègleman-la.
Ni rapèl koman Paul Vergès lété angajé dann dossyé-la avèk lo GIEK, mé ni rapèl galman koman sak néna la min-miz dsi linformassion issi La Rényon la fé toute sak i falé pou kashyète la vérité. Paul Vergès té i dirij lo Giek avèk a la klé in rapor toulézan, mé bann télé la zamé anparl de sa konmsi si sé Paul Vergès i anparl de sa, i fo pa di rien la dsi mèm si firamézir k’lo tan i pass firamézir la vérité i éklate é ni oi koman limanité lé pri dan l’arozoir.
Astèr ni antann in pé i di lé vré néna bann zakor d’ Paris mé kossa i fé si ni assossyé sansa ni assossyé pa konmsi bann gran Péi néna lo monopol pou lite konte lo dérègloman klimatik. In pé i di, tanpir si La franss i fé pa son par d’travaye pars fransh vérité i oi pa kossa èl i pouré fèr.Issi La Rényon in pé i di : « kouék ni sava fèr ladan avèk noute ptite grossèr ?Pou kossa ni pran anou don ? »
Pou mwin shakinn i doi fé son par dann travaye é mi rapèl in zistoir rakonté par Elie Hoarau dsi sak in minislkil zoizo- lo kolibri- téi fé dann in linssandi d ’foré : li téi plonj dann flèv épi li téi ramenn dé-troi goute delo pou larg dsi linssandi. Lé zot zanimo i di zoiz-la : « kossa wi fé a koté d’in gran linssandi konmsa ? Wi panss wi sava étinn dofé ou la ? »Lo zoizo i réponn : « Mi fé sak mi gingn é toute i doi fèr sak zot i gingn. ! »..L’èr-la bann gro zanimo la kalkil in kou é zot la mète a anvoye delo pou étinn dofé é l’ariv o bite…D’ète égzanplèr sa sé in n’afèr k’i sèrv kékshoz.
Sa i vé dir nou ossi La Rényon ni doi fé sak ni doi fé pou lite konte lo dérègloman klimatik é pou mète anou dann bann zakor d’Paris si ni ariv pa toussèl, mi panss légzanp ni pé doné va ansèrv kékshoz pou lo monde antyé.
A bon antandèr salu !
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?