Dalon, réspèk la natir, sé sa k’i fo pou la tèr !

23 séptanm 2009, sanm Justin

Kan nou la parti lékol, nou la aprann in pé zanimo lé èrbivor, in pé lé karnivor, in pé ankor lé omnivor, suivan k’zot i manz zèrb, sansa la viann, sansa ankor in pé tout sort shoz. Sa sé la natir k’i vé sa, é moin pèrsonèl, mi pans k’i fo réspèk la natir. Mé solman, nout toute i koné demoun lé in pé kontro-fé dann z’ot mazinasyon, é zot na poin, vréman, réspé pou la natir.
Zot i rapèl, kan inn-dé léspri défalké, la déside donn bann bèf la farine lo zo mouton pou manzé. Rézilta, bann bèf la gingn la maladi bann mouton, la tranblante, é bann demoun la gingn maladi la vash fol. Epi la mète kék z’ané pou élimine so maladi-la. Mi souvyin mèm, in tan, inn-dé léspri karyaté, la ékri dann zournal, té in bon n’afèr d’mélanz manzé volay avèk kaka volay sèk, pou fé z’ékonomi déssi la késtyonn nouritir. San vouloir koup z’ot l’apéti, in tan la mélanz manzé zanimo avèk médikaman, pli pir avèk in sèrtin drog té i ansèrv ossi pou dopaz bann l’ésportif.
A byinsir, demoun i pé ète kontan an avoir in kok troi kilo sink san,vitman-vitman. Byinsir, in pé i pé ète kontan an avoir in bèf i pèz in tone. I pé galman an avoir anvi in poul k’i ponn troisan soisante sis zèf par ané, ané biséktil ou byin non, in vash i done soisant-kinz lite délé par zour. Mé, mon bann dalon, kouk sa in ansèrv si i fé pa forsémann byin la santé, é si lo plantèr, li-mèm, lé pa sir gingn son vi konm k’i fo. Pou moin, i vo myé, réspèk la natir konm k’i fo. I vé pa dir, rotourn dann tan mon aryèr gran momon, pars l’agrikiltir byolozik, sa i done bon randman, épi sa lé gouté, épi lé bon galman pou la santé, é galman pou la natir.
Réspèk la natir, mon bann dalon, sé sa k’i fo pou la tèr é pou l’imanité !

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus