Dann la kiltir, konm dann tout z’afèr : sak i avans pa, i rokil !

29 zanvié 2016, sanm Justin

Na dé-troi zour moin la gard dann télé i roportaz dsi lo danmyé (in pé i di damier) : sa in éspor d’konba banna i fé sa dann la Martinik konm isi i fé la krosh sansa moring. Banna la-ba i apèl sa in éspor d’konba nasyonal pars i diré lo mo i fé pa pèr azot – isi « nasyonal » sé La frans é sirtou pa pou La Rényon… Té i amontr bann gran-mèt dann éspor-la, téi amontr galman bann zènn-fiy ép bann garson vréman intérésé par l’éspor-la.

L’èrla mon tète i mète a travay : mi domann amoin, dann moin-mèm, si tout sak i fé parti la kiltir rényonèz i viv bien, i dévlop, i vien plizanpli popilèr, sansa si sa i bat aryèr. Mi souvien, in tan La Réjyon, kan té i ariv in pèryod téi donn désèrtènn pèrsone lo zarboutan nout kiltir. Mé so tan-la lé déryèr nou, pars sak ni préfèr sé lo féstival sésèl : i paré nout prézidan i sava la-ba souvan dé foi, mèm i paré ni donn in sibvansyon pou roganiz féstival-la. Moin lé pa kont provik la kiltiri rès la kiltir é i sava pa an dégréné.

Pars, lé vré ké nou, isi La Rényon, ni èm bien lans dé shoz, mé aprésa nou lé konm fatigé avèk nout zouzoute é ni abandone in pé in bon n’afèr nou mèm la rofé. Dann i soiré dansant kan i larg in maloyé, dé-troi pèrsone i sava dansé, lé z’ot i sava gardé. Na poin non pli in gran rasanbleman dsi lo moring sansa dsi tout sak i fé nout kiltir. Si mi rogard an aryèr sanm pou moin nou la pa avans si tan tèlman ké sa. Sé sak mi kroi é mi éspèr mi tronp !

Antansyon kant mèm, dann la kiltir konm dan tout z’afèr sak i avans pa i rokil !

PadportZarboutan Nout Kiltir

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus