Dann tou-mal na in byin, Dann tou-byin, na in mal ! É vèrsi-vèrsa !

9 zwiyé 2009, sanm Justin

Kan shikoungounia la tonm déssi nou konm karapate déssi tété bèf mèg, gouvèrnman la déside bonbarde bann moustik avèk bann z’inséktiside. La, la pa rogard si téi fé in batay biolozik kont banna sansa non, la bonbarde a-mor èk toute salté shimik la trouvé.
In sobatkoz la lévé rant bann partizan la lite biolozik épi lo l’administrasyon. Bou-di-kont, i prétan la ansèrv bann zinséktiside biolozik. I prétan, pars mi koné in bon pé d’moun la s’anplègn an avoir pèrde zoizo dann park, sansa in bon pé moush-a-myèl.

Pou l’instan, shikoungounya la gingn son rès trankil ! Donk, la fé in byin ; mé i diré : la fé d’ mal, galman !
An parlan bann moun i élèv moush-a-myèl, i diré konm bann Goloi, lo syèl i sort artonm, ankor in kou, déssi zot tète. Zistoman, sa i sort dann lo syèl, vik in pé la déside, pou tyé bann rézin maron, larg bann moush blé La Rényon par toute moiyin, par lélikoptèr ziska.

Sa la éspas lané dèrnyèr ! Mé soman, bann moun i élèv moush-a-myèl i kri "tir", pars pou zot, z’ot kantité myèl i dékline par la fote moush blé. Pars, solon zot, moush blé i atak in pé toute flèr, toute plante.
Pli pir, moush-a-myèl i sov kan zot i ariv dovan in flèr moush blé la poz déssi. A pépré konm kan ou i mète désik kankrela la fine piss déssi dann out kafé. La i ragoul aou-la !
Rézin maron i dépéri, lé vré ! Mé bann z’abèy, a s’ki prétan, i pran lo shok in foi ankor !
Si lé vré, la fé in byin, mé la fé in mal an mèm tan.
Dann tou-mal na in byin, mé dann tou-byin na in mal ! É vèrsi-vèrsa.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus