Dann tout Lo pli for lé pa touzour sak ni kroi

19 zanvié, sanm Justin

Mézami mi rapèl in n’afèr é sa i romonte dann tan mwin téi fé mon sèrviss militèr dann in kazèrn franssé mé dann l’Almagn pars dann tan-la dizon-in réstan d’la guèr 39/45- bann zalyé l’avé garde in sanblan lokipassyon dann gran péi i apèl lalmagn… Donk dann tan-la l’avé in paké la guèr d’libérassion é bann pèp san moiyin téi vanj inkroiyab kont bann péi rish é rishman armé. Mi rapèl dann tan-la, mwin konm d’ote nou téi suiv bann zartik dann zoinal Le monde pars linivèrsité téi rokomann anou la lèktir zoinal-la.

Souvan défoi dann nout formassion militèr, bann zofissyé té i ésplike anou kossa nou téi doi fèr pou défann lo péi-La franss mé la dsi alon pa tro ravaz guèp dann son ni.antouléka in zour l’avé in déba dsi la lite armé é bann piou-piou konm mwin nou téi partissip é bann zofissyé té i ankouraz anou kozé mèm si nout konportman té in pé loush-loush. Sé konmsa k’in zour pti solda kréol dann l’Almagn mwin la pran la parol pou ésplike avèk bann zarm sinp lété possib tir dsi bann l’avyon, bann shar épi fé bann zarm artizanal pou rézisté.

Mwin la pouss lo toupé ziska ésplike koman bann patriyot vietnamien l’avé roganiz azot pou vanj kont bann z’armé modèrn ; sé konmsa ké mwin la lir in lartik dsi lo dréssaz bann zabèye pou atak bann soldan vietnam di sid épi bann zamérikin, épi in kantité pyèz banna téi fé pou lité, san konté la pist ho-Chi-Minh. Dann tan-la nou lété familyarizé téorikman avèk la guèr popilèr.

Antouléka sé la k’mwin la aprann lo pli for lé pa touzour sak ni kroi é zordi ankor kan m i antann parl bann sipèr-puissanss épi bann pèp an lite sa i di amwin kékshoz : Nicaragua i di amwin kékshoz, vénézuèla, Cuba, La Grenade, konm bann téroriss d’éta i di amwin kékshoz galman… Sé pou sa galman l’angola, la Guinée-Bissao, lo Mozambik la lute kont l’aparteid, toussa i di amwin kékskshoz konm lo prinssip k’i fo pa sédé dovan la forss inzist é brital.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus