De moun invizib v’arvni dan la limièr

26 mé 2007

Dann tan nou té bèt, nou lavé pèr linvizib. Lavé inn sézon pou sa, konm in sézon pou la fam san tèt ou bien loto rouz. Solman lë bann zinvizib, mi vé anparl zordi lété pa si invizib kë sa. Mi vë koz desï bann moun Les Chagos.

Kan lamérik té vé loué lil Diégo Garcia avèk Langlétèr pou fé in baz pou larmé, lo zénéral lamérik la di li vë pa na dmoun ditou dann bann zil la. Donkalor bann zanglé la désid rann bann moun invizib dann lo prézan konm dan lë passé.

Sa la éspas rant lané 1965 épi lané 1973 : la komans par pran lo bann papié léta sivil le bann moun, aprésa firamézir la déport azot Moris épi Séshèl-total plis 2000 pèrsone, zordi sa i fé plis 8600 pèrsone ; la tié bann zanimo, la détrui bann batiman, bann kiltir.

Aprésa, lo gouvèrnman bann zanglé, la parti di partou lavé poin d’moun a titré la-ba, lavé rienk bann travayèr téi vien ramas koko a la sézon. La mèm pa di lo moun lété nasion zanglé.

Dëpi, banna i fé prosé sï prosé pou artrouv zot droi. Lafèr i anons bien pou zot. zot va artrouv zot péi. Astèr-la, bann moun invizib v’arvni dan la limièr.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus