Canne à sucre à La Réunion : des choix imposés de Paris au défi d’une nouvelle politique
24 septembre, parEn 2015, le Sénat sous l’impulsion de Paul Vergès, donnait l’alerte, quelles initiatives d’élus réunionnais depuis ?
26 séptanm 2018, sanm

Dann télé Rényon promyèr l’avé in roportaz dsi bishik Langevin dann Sin-Jozèf. Roportaz-la la fé in pé dsi l’bor pars l’avé gro tan zour-la. Banna la parl bishik Sin-Jozèf é la manyèr rokonète ali avèk d’apré sak i paré in pti grin noir dan la tète. La parl bann vouv lontan épi vouv koméla. Dë péshèr bishik té la avèk la zournalis La Promyèr.
Banna té sinpatik ; zournalis i prézant épi i koz bien mé konm d’abitid kan i parl nout patrimoine natirèl dann tan lontan néna in n’afèr i rèss dsi nout kèr : nout patrimoine l’apré disparète. Sak lété lé pi, sak l’avé la pi… In péshèr la di li la pankor trap in kari bishik dopi par-la in an é l’androi avan bann kanal téi done aou do koi pou manzé, do koi pou vann, zordi i gingn zis asé pou boush lo trou d’dan.
Mon bann zami déstriktèr la natir ! Antansyon mi parl pa bann péshèr Lanjvin, mi anparl sak la détrui la natir : bann masakrèr zoizo dodo, bann tyèr tortu, bann tyèr shov souri grae vèye pa koman. Mi koz galman avèk bann résponsab la disparisyon bann ti zoizo konm ti-kok koutiy épi d’ot ankor, pèrdri rouj kaye gri, é bann plant ni oi pi bokou zordi. Mi koz galman avèk bann moun la tyé boushron, avèk sak i détrui bishik dan la mèr.
Mi d’mann amoin si in zour zot va manz l’ero plito k’manzé . Papyé i nouri pa d’moun zot i koné !
Mi pouré galman di dé pti mo dsi tang : sète-laxgalman an voi d’disparisyon. Mi èmré parl poisson bon partèr, poisson péroké –frolé péroké kann la lam i dévir (fonnkèr Axel Gauvin)- mi èmré anparl azot bénityé, bèrnik épi koraye tout kalité koulèr.
Mon bann kamarad gaspiyèr la natir, pou mon par, moin néna konytans in zour kan va aplik bann zidé nout parti, kan va fé in gran sèrvis l’anvironeman [1], mi pans si ni mète lo moiyin k’i fo ni pé rofé La Rényon, rofé nout natir, arfé viv domin sak la fine disparète zordi. Rofé nout paradi si ni pé dir lé shoz konmsa.
En 2015, le Sénat sous l’impulsion de Paul Vergès, donnait l’alerte, quelles initiatives d’élus réunionnais depuis ?
In kozman pou la rout
In kozman pou la rout
Conséquence de la crise climatique causée par le capitalisme
Des migrants s’accaparent les terres de leur pays d’accueil
Journées européennes du patrimoine
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?