Défande la lang kréol rényonè ménassé pou disparète ? Alé oir li lé an plène form zordi. Morso niméro 4

9 novanm 2021, sanm Justin

Dopi dé-troi zour mwin l’apré anparl la lang kréol rényoné pars demoune la di amwin li lé apré disparète, alé oir konm mwin la di azot mwin mi oi li an plène form é mi sèye konprande pou kossa. Par koman in lang dominé ann in sisyassion lé défavorab pou li i nyabou défande ali pou trape la plass i mérite ali dann noute péi é an parmi noute pèp : shomin Granboi sa lé long ! Pti pa-pti pa n’arivé.

Si ni soupèze lo rol bande zaktèr politik dann la défanss la langue kréol rényoné ni pé trouv azot tyède, bien krintif, souvan défoi an rotar par raporte l’opinyon piblik tèl ké ni oi ali son limaze i progrèss sondaze apré sondaze dopi pliss ké vintan. Lé vré parti kominiss ali mèm an promyé la di lo mo « lang » an parlan lo kréol lané 1959 é la fé in bande propozission pou ansèrv noute lang dann la vi piblik épi l’administrassion. Lé vré plizyèr komine la aksèpe la sharte Lofis la lang la propozé. Mé lé rare bande parti la mète dann zot program la lang kréol konm priorité pou lékol épi la vi piblik.

Astère si ni rogarde bande gran média, la plass lo kréol lé fèb kissoi dann radio, kissoi dann télé, kissoi dann zoinal – si la pa nul – Moriss néna son zoinal dann langlé, dann franssé, dann kréol é dann bhojpouri. Mayotte néna son zoinal parlé dann franssé épi dann chi-maoré… Dann Sésèl lo kréol séséloi sé in lang ofisyèl... Dann Sésèl épi Moriss kréol néna son plass dann lékol é dann sète afèr nou ényoné nou lé bien an rotar-noute kréol antouléka na poin la plass i mérite ali.

Alor koman ni pé ésplik noute lang kréol i avanss é i rokil pi : la lite vizib invizib, sa i doi péyé boudikonte. Néna issi La Rényon in bataye pyé-a-pyé, in bataye dir, mèm si in pé i kashyète sa dsou lo mask la sinpe itilité, in bataye dsi pkizyèr dizène zané… la lite mézami sé in késtyon d’vi ou d’mor pou noute pèp. Kissoi la lite pou l’idantité, pou la kiltir, pou la konéssans noute passé, pou la lang kréol rényoné é toute sak la pass zot vi a lité, mi panss la pa amène in lite initil.

Mézami, la lite i pèye, sak wi amenn é pa sak wi amenn pa.

La fini, provizoirman.

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus