Delo, gaspiyaz interdi ! Pou linstan bann gaspiyèr i pé dor dsi zot dë zorèye

26 octob 2023, sanm Justin

Mézami, mi sort lir dann in zoinal la Rényon sar blizé dann l’avnir viv avèk moins delo. I paré nou sé in bann gaspiyèr é d’apré sak i di sé pa si i sava pa koup lo bann gaspiyèr… an tan ké gaspiyèr mi poz amwin késtyon é mon l’opinyon sé ké lo bon tan bann gaspiyèr la pankor fini.

Pou kossa ml di sa ?

Dabor inn si ni rovoi noute rézo delo, arienk dsi sak i koul an déor d’lo robiné i pé rékipèr o moinss la moityé sak lé kapté é i ariv pa zamé o bite — lé pa rar ké dann tèl-é-tèl komine néna rante karante éi soisante pour san delo i ariv pa o bite. In bon l’éfor é sol o-la li v’ariv ziskka oute robiné.

Avèk in bon rézo, bann gaspiyèr i pé oir l’avnir san traka.

Arzoute avèk sa lo gaspiyaz laba dann Por Sainte-Rose, zour épi nuite, sanm pou mwin néna pou zoué ansanm.… mèm do koi pou nou ède bann demoune dann vré péi sèk si la solidarité néna in sanss.

E si ni sava rode delo antéré. Zot i koné bann nape delo bloké par in koush inperméab an profondèr. Zot i panss na poin ? Figuir azot kan la krèz lo tinèl pou baskile delo dopi l’est ziska l’ouest in zour la bite avèk in nape delo. L’avé ladan milyon é milyon mète kib delo é sa la koulé, la koulé, la koulé… Pétète i koul ankor vi ké mwin la pankor antann lo si l’arété. In syantifik, méssyé Robert, l’avé kriye antanssyon bann nape sou-tèr é bien antandi bann gran konéssèr la anvoye ali dingué ziska k’i ariv sak l’arivé.

Ni pé ankor panss lo la plui ni anpar pa, é mi pé dir azot néna ankor in sakré kolèkte pou kolékté. Alor dézolé dir azot si a pa d’lo i manke anou zordi sé lo bann rézo k’lé pouri é sé zot i fo pou arzoute èk si i kolèkte lo la plui, kan la plui i tonb a krazé, mi panss néna pou zoué ankor d’dan sirtou si i fé la kantité d’bassin k’i fo rofé. Sa toulmoune i koné mé lé pli préférab lanss bann kozman initil pou bann konsomatèr é sa i dispanss d’azir.

Mé oila mwin lé pa pou la gaspiyaz. Mwin lé pou in doub rézo, innn potab, l’ote pa potab mé bien itil pou l’agrikiltir, lo bann jardin épi lo bann z’izaz ordinèr… lizine potabilité i an manke pa mal dann noute péi. Tanka lo pou l’agrikiltir, sansa pou fé jardin, ébin sa ossi néna é final de konte mi yèmré noute toute néna dë rézo d’lo, inn potab bien prop é l’ote pou ansèrv pou lé z’ot zizaz. In gran travaye, lé vré mé in travaye lé nésséssèr é lé fézab.

In pé i di mèm i pé an avoir in doub l’iza delo dann la kaz mé sa mi panss ni pé atann.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus