
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
26 octob 2023, sanm
Mézami, mi sort lir dann in zoinal la Rényon sar blizé dann l’avnir viv avèk moins delo. I paré nou sé in bann gaspiyèr é d’apré sak i di sé pa si i sava pa koup lo bann gaspiyèr… an tan ké gaspiyèr mi poz amwin késtyon é mon l’opinyon sé ké lo bon tan bann gaspiyèr la pankor fini.
Pou kossa ml di sa ?
Dabor inn si ni rovoi noute rézo delo, arienk dsi sak i koul an déor d’lo robiné i pé rékipèr o moinss la moityé sak lé kapté é i ariv pa zamé o bite — lé pa rar ké dann tèl-é-tèl komine néna rante karante éi soisante pour san delo i ariv pa o bite. In bon l’éfor é sol o-la li v’ariv ziskka oute robiné.
Avèk in bon rézo, bann gaspiyèr i pé oir l’avnir san traka.
Arzoute avèk sa lo gaspiyaz laba dann Por Sainte-Rose, zour épi nuite, sanm pou mwin néna pou zoué ansanm.… mèm do koi pou nou ède bann demoune dann vré péi sèk si la solidarité néna in sanss.
E si ni sava rode delo antéré. Zot i koné bann nape delo bloké par in koush inperméab an profondèr. Zot i panss na poin ? Figuir azot kan la krèz lo tinèl pou baskile delo dopi l’est ziska l’ouest in zour la bite avèk in nape delo. L’avé ladan milyon é milyon mète kib delo é sa la koulé, la koulé, la koulé… Pétète i koul ankor vi ké mwin la pankor antann lo si l’arété. In syantifik, méssyé Robert, l’avé kriye antanssyon bann nape sou-tèr é bien antandi bann gran konéssèr la anvoye ali dingué ziska k’i ariv sak l’arivé.
Ni pé ankor panss lo la plui ni anpar pa, é mi pé dir azot néna ankor in sakré kolèkte pou kolékté. Alor dézolé dir azot si a pa d’lo i manke anou zordi sé lo bann rézo k’lé pouri é sé zot i fo pou arzoute èk si i kolèkte lo la plui, kan la plui i tonb a krazé, mi panss néna pou zoué ankor d’dan sirtou si i fé la kantité d’bassin k’i fo rofé. Sa toulmoune i koné mé lé pli préférab lanss bann kozman initil pou bann konsomatèr é sa i dispanss d’azir.
Mé oila mwin lé pa pou la gaspiyaz. Mwin lé pou in doub rézo, innn potab, l’ote pa potab mé bien itil pou l’agrikiltir, lo bann jardin épi lo bann z’izaz ordinèr… lizine potabilité i an manke pa mal dann noute péi. Tanka lo pou l’agrikiltir, sansa pou fé jardin, ébin sa ossi néna é final de konte mi yèmré noute toute néna dë rézo d’lo, inn potab bien prop é l’ote pou ansèrv pou lé z’ot zizaz. In gran travaye, lé vré mé in travaye lé nésséssèr é lé fézab.
In pé i di mèm i pé an avoir in doub l’iza delo dann la kaz mé sa mi panss ni pé atann.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)