Désalman d’lo la mèr : dë fasson d’ oir lé shoz

12 désanm 2025, sanm Justin

Mézami zot i rapèl tro-jour kan la préféktir la désside instal in lizine pou désal lo d’mèr dann Sintandré… dizon la fé sa konm in fougade, lo tan la pli i rovien. Antouléka zordi i antann pi parl désal delo la mèr é la préféktir la fine pass a ote shoz. Antouléka sé sak mi éspèr !

Mé néna in landroi i apèl Mayotte é dann landroi-la désalman lo d’mèr l’apré vni kékshoz pèrmanan. Sé konmsa ké dann in landroi i apèl Ironi Bé banna i vé fé in lizine pou désal delo la mèr. Solman sa i kontante pa toulmoune laba dann lo péi pars kan i fé in lopérassion konmsa i gingn delo pou d’moune biensir, mé la somire an kantité i dévèrs dan la mèr avèk mové rézilta pou la natir kan i déréspèk la mangrove épi kan i polyé la mèr é i blanshi bann koraye.

Wala inn fasson oir lé shoz bien kolonyaliss, in fasson d’dir : ti vé d’lo, boir atoué épi ress trankil, fèrm ton také.

Lé pa partou i fé dé shoz konmsa é mi sorte lir in nouvèl i sorte La Chine. Dann péi-la banna i sorte fé in lizine pou désal lo d’mèr mé pa solman pars biensir i produi delo bien prop épi bon marshé, mé i fé ossi l’hydrogène vèr pou bann transpor épi i travaye la somir pou tir bann métal dodan.A ! biensir sé sak bann shinoi i fé shé zot, dann zot intéré é pou protèj la natir galman. Sé pa sak in puissans kolonyal i fré avèk son kapassité pou fèr d’mal dann son nouvo-koloni.

Donk pou mwin néna désalman é désalman : in désalman progréssist épi in désalman nouvo-kolonyaliss. In n’afèr mi diré so kou issi par rapor a nou : la pa bézwin nou lé tro kontan par rapor sak i fé bann maoré, pars nou ossi nou lé drolman ménassé é Paul Vergès lé pi la pou élèv la voi.

Alor ?

A bon antandèr salu !

Justin

PadportChineIle de Mayotte

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus