Paul Vergès : Penseur et homme d’action
1er septembre, parPaul Vergès : 2016-2026
12 désanm 2025, sanm

Mézami zot i rapèl tro-jour kan la préféktir la désside instal in lizine pou désal lo d’mèr dann Sintandré… dizon la fé sa konm in fougade, lo tan la pli i rovien. Antouléka zordi i antann pi parl désal delo la mèr é la préféktir la fine pass a ote shoz. Antouléka sé sak mi éspèr !
Mé néna in landroi i apèl Mayotte é dann landroi-la désalman lo d’mèr l’apré vni kékshoz pèrmanan. Sé konmsa ké dann in landroi i apèl Ironi Bé banna i vé fé in lizine pou désal delo la mèr. Solman sa i kontante pa toulmoune laba dann lo péi pars kan i fé in lopérassion konmsa i gingn delo pou d’moune biensir, mé la somire an kantité i dévèrs dan la mèr avèk mové rézilta pou la natir kan i déréspèk la mangrove épi kan i polyé la mèr é i blanshi bann koraye.
Wala inn fasson oir lé shoz bien kolonyaliss, in fasson d’dir : ti vé d’lo, boir atoué épi ress trankil, fèrm ton také.
Lé pa partou i fé dé shoz konmsa é mi sorte lir in nouvèl i sorte La Chine. Dann péi-la banna i sorte fé in lizine pou désal lo d’mèr mé pa solman pars biensir i produi delo bien prop épi bon marshé, mé i fé ossi l’hydrogène vèr pou bann transpor épi i travaye la somir pou tir bann métal dodan.A ! biensir sé sak bann shinoi i fé shé zot, dann zot intéré é pou protèj la natir galman. Sé pa sak in puissans kolonyal i fré avèk son kapassité pou fèr d’mal dann son nouvo-koloni.
Donk pou mwin néna désalman é désalman : in désalman progréssist épi in désalman nouvo-kolonyaliss. In n’afèr mi diré so kou issi par rapor a nou : la pa bézwin nou lé tro kontan par rapor sak i fé bann maoré, pars nou ossi nou lé drolman ménassé é Paul Vergès lé pi la pou élèv la voi.
Alor ?
A bon antandèr salu !
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami mi rapèl lo tan demoune dsu la tèr l’avé pèr la guèr nikléèr i pète avèk la déstrikssion konplète bann sivilizassion. Pars dann tan-la (…)
In kozman pou la rout
Conséquence du sabotage depuis 2010 du plan d’autonomie énergétique de La Réunion
Réchauffement des océans
La casse sociale continue
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances