Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
12 désanm 2025, sanm

Mézami zot i rapèl tro-jour kan la préféktir la désside instal in lizine pou désal lo d’mèr dann Sintandré… dizon la fé sa konm in fougade, lo tan la pli i rovien. Antouléka zordi i antann pi parl désal delo la mèr é la préféktir la fine pass a ote shoz. Antouléka sé sak mi éspèr !
Mé néna in landroi i apèl Mayotte é dann landroi-la désalman lo d’mèr l’apré vni kékshoz pèrmanan. Sé konmsa ké dann in landroi i apèl Ironi Bé banna i vé fé in lizine pou désal delo la mèr. Solman sa i kontante pa toulmoune laba dann lo péi pars kan i fé in lopérassion konmsa i gingn delo pou d’moune biensir, mé la somire an kantité i dévèrs dan la mèr avèk mové rézilta pou la natir kan i déréspèk la mangrove épi kan i polyé la mèr é i blanshi bann koraye.
Wala inn fasson oir lé shoz bien kolonyaliss, in fasson d’dir : ti vé d’lo, boir atoué épi ress trankil, fèrm ton také.
Lé pa partou i fé dé shoz konmsa é mi sorte lir in nouvèl i sorte La Chine. Dann péi-la banna i sorte fé in lizine pou désal lo d’mèr mé pa solman pars biensir i produi delo bien prop épi bon marshé, mé i fé ossi l’hydrogène vèr pou bann transpor épi i travaye la somir pou tir bann métal dodan.A ! biensir sé sak bann shinoi i fé shé zot, dann zot intéré é pou protèj la natir galman. Sé pa sak in puissans kolonyal i fré avèk son kapassité pou fèr d’mal dann son nouvo-koloni.
Donk pou mwin néna désalman é désalman : in désalman progréssist épi in désalman nouvo-kolonyaliss. In n’afèr mi diré so kou issi par rapor a nou : la pa bézwin nou lé tro kontan par rapor sak i fé bann maoré, pars nou ossi nou lé drolman ménassé é Paul Vergès lé pi la pou élèv la voi.
Alor ?
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)