Dévlop La Rényon : Posib ? Pa posib ?... Pa kapab lé mor san éséyé !

26 avril 2014, sanm Justin

Zot i koné l’il Moris lé indépandan dopi 1968. Dann tan-la, pou larg lo péi, l’anglétèr la komann in l’étid par d"sèrtin z’ékspèr- kaziman, bann tèt bien plin. Mi sava pa dir azot lo nom banna, mé sak mi koné Jean-Claude de Lestrac, diréktèr la COI i anparl de sa dann in liv li la ékri na in koup de tan. L’èr-la, li di kan lo rézillta lo zétide la parète l’anglétèr la paniké, pars dann son konklizion lo l’étid té i di dabor inn l’indépandans va amenn la guèr rant bann kominoté, épi kont pa dsi lo dévlopman, pars na poin arien pou aspéré dsi lo poin-la. Zot i koné lo rézilta. Zot i koné l’il Moris dann kèl éta lé randi… Késtyonn lékonomi, malérèzman pou nou, nout voizine nana loson pou donn anou. Tan k’a Moris, é bin i pé di li la fé mirak par rapor La Rényon.

Poitan Moris na poin plis rosours ké nou, li lé dann loséan insdien koman nou, li lé pa pli gran ké nou, mèm pli ptio solman pli plat. Alor koman li la fé mirak konmsa, alé poir nou, ni gingn pa trouv in bon modèl pou dévlop anou, pou dévlop nout lékonomi... Mé par l’fète in pé i pé dir : "Pou kosa dévlop nout lékonomi ? Késtyonn sosyal nou lé bien avansé é sa san pass par lo trka nout voizine la passé… Pou kosa dévlop anou si La frans i anvoy larzabn par valiz isi ? I sifi d’asiz épi atann poulé kui i tonm dann nout boush ! Sirtou pa koz dsi nout dévlopman kan nou lé anmaré avè La frans é tout sak li nana, nou nana". Malérèzman lé shoz i pass pa konmsa ! Oplis i sava oplis lo sistèm ni viv ann dan i trouv son bout. Bann klignotan rouz i dévir pa o vèr : shomaj lé sak zot i koné, lilétrism lé sak zot i koné, lo mank lojman zot i koné osi, l’inégalité rant lé inn é pi lé zot i kontinyé goumanté. Nout prodiksyon intèryèr i arèt pa dékliné. In ménas sipèr-lour i pèz dsi nout prodiksyon kann.

Nou lé fouti alor ?

Non, in pèp lé zamé fouti. Lo pèp rényoné lé pa fouti ditou. Nana dé shoz k’i pé fèr isi La Rényon épi tou l’tour dan la mèr. Tou l’tour dan la mèr ? Oui zot la bien antann amoin. I paré La Frans nana lo dézyèm domen maritim é sé sirtou bann péi l’outre-mèr i donn ali sa. Mé nou rényoné, i fo ni dévir lo do avèk la mèr ? Tromlin i rogard arienk La Frans avèk Moris... i rogard pa nou ? Bannzil kanal mozanbik, in lit rant La Frans épi Madégaskar ? I rogard pa nou. Tèr ostral, Sin-Pol, nouvo Amsterdam, son préféktir lé isi, Sin-Pyèr, épi i fo pa ni may anndan. La COI, nou lé d’dan é sé La frans k’i fé lo vèr la-dan é nou, i fo ni sibi madam Le Doux ? Arèt in kou. Sa i pé pa marsh konmsa ! Sé nou ké lé dann l’oséan indien, é ni doi tir parti d’sa. Ni vé dékolonizé. Pou kosa ? Pou nout dévlopman, in poin sé tou. Dévlop La Rényon ? Posib, pa posib ?... Pa kapab lé mor san éséyé.

Justin 

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Pa kapab lé mor san éséyé ! à la in lekspresyion ké bann gran konéser politik i many à zot convnanse é kan i déray là pa zot sirtou loterr, où sa nou sa va ?

    Lo pozitioneman géoplolitik, stratzik dé la rényion i permé in dialogue avek les péis environan ,, mé là sé in ote afer à mon avis, paské i fo diskité pou la rényion avek lo pouvoi central , mé souvan na confizion isi mem à la renyon, mi arete là.


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus