Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
27 mars 2015, sanm

Moin la touzour pansé na arienk in dévlopman k’i kont, zordi, sé lo dévlopman dirab. Kosa i lé sa ? In pé i di konmsa sé in késtyon bato, in késtyon k’i amenn pa nou bien loin, i aport p agran-shoz l’imanité. Nana, an kontrèr sak i di sèl dévlopman valab sé lo dévlopman dirab pars li évit lo gaspiyaz épi li pèrmète tir lo maksimome dé shoz.
Ni pé pran dé ka, inn lé pa dirab, l’ot lé dirab. Promyé ka, i tir sharbon dan la tèr pi i fé brilé pou fé léstrésité : li bril, in poin sé tou, li iz é li rékonstityé pa li. Sa lé pa dirab ! An pliské sa li polyé la natir. In n’ot ka, i koup kann, i fé dsik, i fé lamlkol, i tir médikaman dann la mélas, i tiliz la bagas kisoi konm biomasse, kisoi pou fé kontreplaké… Dopi lo débi zoiska la finisyon, na tout in shène travay. Aprésa i arkoup lo kann épi i arfé in shène travaye. Sa lé dirab pou vréman.
Dann in péi konm la n’ot, na poin pétrol, na poin sharbon, kosa i fo shoizi ? In dévlopman dirab ki komans dopi l’agrikiltir, i sava ziska in bann zindistri, é i sava osi ziska lo trètman bann déshé, Sa sé in n’afèr lé bon pou nou. Lé z’ot shoz sé arienk gaspiyaz z’afèr nou la mèm poin. In légzanp ? Ni dépans pou 750 milyon l’éro dann pétrol, dann gaz épi dann bann produi pétrolyé : sa la pa in bon dépans, sa sé in gaspiyaz lé pa bon pou nou.
San mantir sé lo dévlopman dirab ké nou la bézoin, isi, La Rényon.
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite