Dévlopman lékonomi noute péi, konm fil rouj nout traka pou La Rényon

19 zanvié 2022, sanm Justin

Médame, Méssyé, Mézami, la sossyété, Mon bann dalon, mwin lé sir zot va panss ankor zordi mi yèm rabashé, répète lé shoz, mèm si l’èr-di – tan i donn pa mwin si tan tèlman rézon dsi in késtyon inportan pou nou, la késtyonn noute dévlopman. Pars zot i koné, é néna dé tan é dé tan l’idé lo dévlopman La Rényon sa i gide amwin konm toute kamarade mo parti épizankoe toute rényon in pé patriyote.

Dizon sé nout fil rouz pou guide noute panssé politik pou noute péi.

Sa i vé dire, la késtyonn lo dévlopman noute péi, sa sé kékshoze ni poze anou toulta,,. ni poze anou dann toute sizé laktyalité. Sa nouri noute léspoir, sa i alimant noute nostalzi pou in bite ziska zordi nou la pankor trapé. Paars pou nou, si néna kékishoze nou la loupé-é kan mi di nou, mi di ossi sète bande zénérassion la vni avan la note épi sak i vien apré.

Mézami mi pé dire azot nou la lité : lité pou trape noute lékonomi dévlopé. Lité avèk tazantan léspor in vi myèr pou noute bande konpatriote. Lité avèk léspoir in travaye bien péyé pou toute rényoné i vé épi la bézoin. Lité pou ariv zordi antande l’insee di noute départmanlé atipik. Lité pou oir zordi la karte La Rényon avèk toussa voyan rouz dossi.

Mézami, listoir nout lékonomi i komanss lo zour méssyé Colbert la désside nou téi n koloni, avèk lintèrdikssyon fabrik n klou. Noute non dévlopman t marké so zour-la épi la kon tinyé sou la konpagni dé zinde, dsou bande roi d‘ franss, sou plizyèr répiblik, épi dopi La Rényon lé départarman franssé… la koloni i fabrik ar pa in sèl klou ! Nou va viv dann la monoprodiksyon kafé épi do sik ! La Rényon sar in téritoir d’kontoir pou lékonomi La franss sansa sète l’ erop !

Etone pa kan mi di azot a késtyonn noute non-dévlopman, i gate noute zour épi noute nuite, i fé fèr ano mov rève é i andikae noute péi zénérassion apré zénérassion. I donn manzé noute panssé politik ékonomik sossyal é ni viv tou lé zour dann la promèss d’n l’avnir méyèr ; in promèss k’i réalize pa, mé mondyé ségnèr, i fodra bien sa i ariv in zour.

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus