
Appel à la solidarité envers le peuple chagossien
17 février, par , , ,Défense du Tambour Chagossien
5 févrié 2022, sanm
Néna dé-troi zour l’avé dsi Rényon promyère in sobatkoz dsi la mizère issi La Rényon é laté i tonb bien a propo sirtou aprè k’linsee la fé parète son bande shif é i fo dir bande shif-la lé pa rassiran ditou. Kissa rante nou i pé z’ète rassiré kan li aprande in zanfan dsi dë i viv épi i grandi dann in famiye dsou pa d’porte la povrété.-in famiye mizèr, mi anshèv dir !
Kossa sa i vé dire ? Sinpléman ké in zanfan dsi dë i manz pa konm k’i fo, néna poin loizir konm lé zot, lé privé dsi son linz, dsi son lojman, dsi son moiyin kiltirèl, é bien antandi son léta d’santé i lèss a déziré é son shanss pou l’avnir lé diminyé par raporte lé zot. Soisante-sèze zané apré la loi 19 mars 1946. Zot i trouv pa sa lé for dann in péi i fé parti bande péi pli dévlopé ké néna dann lo monde.
Sa i vé pa dir laba dann La franss napwin zanfan i viv dann bande famiye mizère – é sa sé déza in skandal – mé an proporssion néna bonpé moinss ké shé nou. Sa i vé pa dire non pli la mizère i égziss pa dann bande péi loséan indien sirtou dann sète lété koloni fransèze. Mé mi pé dire azot konparézan-la i komanss fatigué, pars la pa pou sa nou la domande la loi 1946 é nou la gingn in vote a linanimité dann lo lassanblé nassyonal konstityante l’ané 1946.
In bon travaye kominis konm lo député Léon de Lépervanche téi di, mé in bon travaye détourné d’son bite par la suite kan bande gouvèrnman La franss la mète a apiye lo rin bande kapitalist.
Toussala pou rapèl azot in konvèrssassion mwin la fé avèk Bruny Payet dann tan li lété ankor an parmi nou. Donk li téi di avèk mwin si dann l’ané 1959 lo parti la domande lotonomi sé pars noute bande kamarade téi koné – apré réflékssion – lo sistème l’assimulassion épi l’intégerasion té pa kapabe tire noute péi dann malizé… Pou tire noute péi épi noute pèp dann malizé in sèl solission noute dévlopman, mé noute dévlopman lé pa ppossib li mèm si ni sorte pa dann rézime kolonyal-néokolonyal si zot i vé.
Justin
Défense du Tambour Chagossien
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i (…)
In kozman pou la route
Les travaux de modernisation du premier port de Madagascar bientôt terminés, des conséquences pour le port de La Réunion
Pénurie de logements sociaux et loyers trop élevés
Les collectivités réunionnaises subissent les conséquences de la politique de Paris à Mayotte
In kozman pou la route
L’Étang-Salé et Le Tampon sont les communes les plus touchées
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -35-
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-