Après la protestation, où est le projet pour sortir La Réunion de la pauvreté ?
25 juillet, parCombattre les causes du chômage de masse
La trète épi lésklavaz ?
18 décembre 2010, par

In pé i vé fé pass La Rényon dann tan la trète épi lésklavaz konm in sosyété pasifik, konm in sosyété pa si mové k’sa zis in pti grin patèrnalist. Na dé foi ou i antan dir la kondisyon bann zésklav té pa si tan-tèlman mové ké sa, mèm zot té myé dann péi Bourbon-La Rényon ké dann péi l’Afrik, sansa Magagaskar. Poitan, si ou i koné in pé moindroman listoir ou i apèrsoi la pa s’pass konm in pé i di.
La trète bann noir...
Dann komansman l’avé la trète bann noir. Zordi, solon la loi Taubira, sa in krime kont l’imanité. Moin la lir, pa aryink in foi, dann transpor zésklav bann marin téi vyol bann fam déssi lo pon konma si banna i tonm ansinte té i vann azot pli shèr kan téi ariv l’androi la vante. Parl pi lo nonm de moun té i mor dann bato avann ariv l’andoi la vante. La vante ? Bann mètr, avan ashté té i fé l’inspéksyon bann noir konm i fé l’inspéksyon bann zanimo : lo dan, lo zyé, grossèr lo bra étstéra-étsétéra.
É l’ésklavaz, krime kont l’umanité
Aprésa, l’ésklavaz té i komans. La fé, l’ané 1723 in Kode Noir pou done bann zésklav in kondisyon inféryèr sète bann mètr. Bien mèble té i pé ashté azot, vann, érité... Moin la antann souvan Kode Noir-la, la poin in tèks dégradan konmsa dann listoir in péi. Sak la lir inn-dé zartik kode-la i koné si la késtyon bann droi, zésklav l’avé poin tro, près pa ditou.
La réprèssyon
Moin la antann parlé lo zésklav Jean-Baptiste, suisidé. Tribinal la déside ziz ali pou ète mayé avèk in konplo... la détèr son kadav, la kondane ali a-mor, la ral son kor dépi Sinte Sizane ziska Sintandré, la pann son kadav apré la zète ali déssi in ta zordir san sépulture. Ni koné ossi in pé d’moun té péyé par gouvèrnman pou alé fé la shass bann noir parti maron déssi la otèr. Inn foi té fine tyé azot, té i koup la min, té i mète dann bèrtèl pou ankèss la prime.
Na poin la plas dann ti modékri-la pou anparl long-an-larj déssi la trète épi lésklavaz. Touléka sak i défann l’idé d’in l’ésklavaz vizaz humin, dann Bourbon-La Rényon, mi konsèy azot alé arviz in pti pé noute listoir, pars moin lé dézolé la pa konm zot i kroi ké lé shoz la spassé. La pa konmsa ditou !
Justin
Combattre les causes du chômage de masse
Mézami bann marmaye lékol lé an vakanss, mé pandann tan-la bann zadministrassion i prépar la rantré skolèr é biensir i fé an sort sa i spass dann (…)
In kozman pou la rout
« La Voix des Origines : Ces géants qui ont pensé l’Afrique unie » — Épisode 9 : Épilogue
Rapprocher les lieux d’habitation des bassins d’emploi
Un guide du randonneur avec des messages rappelant les bons réflexes
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)