La trète épi lésklavaz ?

Dézolé, la pa konmsa lé shoz la spassé !

18 décembre 2010, par Justin

In pé i vé fé pass La Rényon dann tan la trète épi lésklavaz konm in sosyété pasifik, konm in sosyété pa si mové k’sa zis in pti grin patèrnalist. Na dé foi ou i antan dir la kondisyon bann zésklav té pa si tan-tèlman mové ké sa, mèm zot té myé dann péi Bourbon-La Rényon ké dann péi l’Afrik, sansa Magagaskar. Poitan, si ou i koné in pé moindroman listoir ou i apèrsoi la pa s’pass konm in pé i di.

La trète bann noir...

Dann komansman l’avé la trète bann noir. Zordi, solon la loi Taubira, sa in krime kont l’imanité. Moin la lir, pa aryink in foi, dann transpor zésklav bann marin téi vyol bann fam déssi lo pon konma si banna i tonm ansinte té i vann azot pli shèr kan téi ariv l’androi la vante. Parl pi lo nonm de moun té i mor dann bato avann ariv l’andoi la vante. La vante ? Bann mètr, avan ashté té i fé l’inspéksyon bann noir konm i fé l’inspéksyon bann zanimo : lo dan, lo zyé, grossèr lo bra étstéra-étsétéra.

É l’ésklavaz, krime kont l’umanité

Aprésa, l’ésklavaz té i komans. La fé, l’ané 1723 in Kode Noir pou done bann zésklav in kondisyon inféryèr sète bann mètr. Bien mèble té i pé ashté azot, vann, érité... Moin la antann souvan Kode Noir-la, la poin in tèks dégradan konmsa dann listoir in péi. Sak la lir inn-dé zartik kode-la i koné si la késtyon bann droi, zésklav l’avé poin tro, près pa ditou.

La réprèssyon

Moin la antann parlé lo zésklav Jean-Baptiste, suisidé. Tribinal la déside ziz ali pou ète mayé avèk in konplo... la détèr son kadav, la kondane ali a-mor, la ral son kor dépi Sinte Sizane ziska Sintandré, la pann son kadav apré la zète ali déssi in ta zordir san sépulture. Ni koné ossi in pé d’moun té péyé par gouvèrnman pou alé fé la shass bann noir parti maron déssi la otèr. Inn foi té fine tyé azot, té i koup la min, té i mète dann bèrtèl pou ankèss la prime.

Na poin la plas dann ti modékri-la pou anparl long-an-larj déssi la trète épi lésklavaz. Touléka sak i défann l’idé d’in l’ésklavaz vizaz humin, dann Bourbon-La Rényon, mi konsèy azot alé arviz in pti pé noute listoir, pars moin lé dézolé la pa konm zot i kroi ké lé shoz la spassé. La pa konmsa ditou !

Justin

20 décembre

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus