Di pa moin ou i s’anfoutsa… royalman !

22 zwin 2015, sanm Justin

Madame Ségolène, moin la toujour pansé ou sé in défansèz la natir épi l’anvironeman. La pa arienk zordi mi pans sa, mé dopi in bon koup de tan… Dopi kan ? Dopi ké pou pran la défans in pti batrasienn rien ditou, dann lo maré pontin, ou la rotard près dizan la konstriksyon d’in l’otorout. Moin la di dann mon kèr : « Ala in madam i plézant pa avèk la défans l’anvironeman ! »

Donk kan la nonm aou minis l’ékolozi, moin la pans ou té i sava rant dann lo promyé l’aviyon, diréksyon l’oséan indien, diréksyon La Rényon pou oir par ou mèm lo trikmardaz lé apré fé avèk nout l’anvironeman a nou. Pars lé bien vré : l’anvironeman dan La Frans, dann l’afrik é mèm La Rényon sa sé l‘anvironeman lé z’om, donk i doizète défandi bèk é zong. Solman oila, pé sfèr mi tronp, pés fèr l’anvironeman in koloni lé pa osi inportan ké sète la mèr patri. Pé sfèr !

Pars bann zorganis résponsab, sète isi konm sète la-ba dan La Frans la domann pa fé so rout an mèr é lo gouvèrnman la pans té i falé pa fé in kont èk sa. Konm té avan ké ou la rant minis, moin la pans ou téi sava bate lo poin dsi la tab. Ala ké ou la pa bate lo poin ditou. Poitan ou té in éro pou défann lo pti batrasien out réjyon la-ba. Kaziman in zane d’arc la natir !

Mi pans ou i koné so NRL i sava défigir la Rényon, la tèr konm la mèr. Ou la tandi parlé lo bébé lagon lé latanyé ? Inn boté mi di aou, mé inn boté dann danzé. Danzé dé mor ! Alor sa i vo pa in voyaz ? Sa i vo pa in pti plonjé dann l’oséan ? Pa ditou.

Ségolène di pa moin ou i s’anfoutsa kant mèm ! Moin sar désu, vèy pa koman. Di pa moin ou i s’anfoutsa. Royalman !

PadportRoute du littoral

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus