Dir k’in tan téi anparl lo zanfan roi

21 zwin 2018, sanm Justin

Zot i koné koméla néna in shart pou lo droi bann zanfan. La plipar bann péi la sign dokiman-la. Sé dir si koméla bann zanfan lé protézé. Dann désèrtin péi, tansyon pangar si ou la lèv solman la min dsi bann marmaye : lo boi d’la zistis lé riskab shof out ba d’do é i pé pa dir sé in mové z’afèr.

Solman dé foi lo droi avèk lo réalité i fé kaziman lo gran ékar. Pars, an mèm tan ni antann parl lo droi bann zanfan, ni aprann dé drol de shoz. Moin la parti dsi fas-bouk é moin la vi in sort ti vidéo i amontr dé pti marmaye apré port brik dsi z’ot tèt. L’èrla ou i aprann bann zanfan lé blijé travaye pou pèy larzan z’ot famiy i doi in propriyétèr.

Dsi la frontyèr rant Zétazini épi Méksik toulmoun i koné in bon pé méksikin i sort dann z’ot péi pou alé dann Zétazini mé i sort éspas in drol de zafèr : la polis la sépar bann zanfan avèk z’ot bann paran épi la mète bann zanfan tousèl dann bann kaj anbaré avèk griyaz métalik. I prétan dir néna plizyèr milyé zanfan i pass z’ot tan pou réklam z’ot famiy san gingn satisfakson. Zétazini, sa in gran péi démokratik-konm Pièr Perrret i di dann son shanté Lili - Konm zot i koné, anplis ké sa son bann dirizan i pass lo tan pou done loson bann droi imin, tout lé zot.

Mi pans konm moin, zot i yèm mète linz la mark, soulyé la mark, pantalon la mark, mi pariéré mèm z’ot souvètman sé souvètman la mark. Mé konbien foi dann bann dépèsh in pé partou nou la antann dir lo bann l’izine i fé travaye bann marmaye ziska dizèr par zour. An pliskésa, malèr pou sak i dénons in n’afèr konmsa pars kou d’fiziy i atann azot. Zot i ansouvien in pti fiy i apèl Malala té i réklam lo droi pou bann ti fiy alé lékol, in pé plis èl noré té sis pyé sou tèr.

Mi arète dir azot dé ka konmsa, pars néna in takon konm é moin lé ir zot lé o kouran. L’èrla, mi rapèl kan téi anparl lo zanfan roi : pa partou an touléka, é pa toultan non pli.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus