Dirèkto dann poubèl listoir !

24 désanm 2014, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’éternité. Ou i souvien lo pti kou d’ « moi prézidan » kan mésyé Hollande le fé tout son litani é Mésyé Sarkozy la arète la boush rouvèr. Pou li, konm pou lé zot lété konmsi Hollande l’avé fine vol son shèz é foute ali atèr... Moi prézidan la zistis sar indépandan, moi prézidan kapitalis i fèr ar pi la loi, moi prézidan m’a libèr la kultur étsétéra, étsétéra, la ké lo ra. Moi prézidan m’a fèr lo tram-trin, la mézonn sivilizasyon, lotonomi dann lénèrji. Alé oir ! Sak té i di oui avèk la boush, téi di non avèk lo kèr. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons : 

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, Astèrla ou i pans ou la bate la syans ou la ! Ou i majine ou lé pli for ké toulmoun ! Aou mèm lo gran basibouzouk ! Ou i koné matant rès in pé trankil : ou i arvir amoin dsi tram-train, la mcur, lotonomi dann lénèrji, mèm lotosifizans alimantèr é bin, mi pé dir a ou sak ou la di épi sak ou la pa di, sa i fé nout program anou bann rouj é mi pé dir a ou par avans, in zour v’arivé é l’moun va pans sak ni vé lé sinp, lé éfikas épi i sava dann l’intéré lo pèp rényoné. Pa zordi ! Pa domin ! Pétète apré d’min ! So zour-la nout pèp nora dann son min in bon zoutiy pou konstrui lo péi. Tan k’a bann moun san program, é bin konm di lo kont lo pèp va anvoy azot ropozé dirèk dann poubèl l’istoir . Tok ! Pran sa pou ou !

In kozman pou la rout : « Alé domann mon frèr si moin lé volèr ! »


Sa sé in kozman i vé dir a ou, souvan dé foi dann in famiy nana la solidarité pou bann bon poin konm pou bann mové poin. Mé sa i pé z’ète vré rant demoun lo mèm sosyété : in légzanp, in solidarité rant rish, bézèr d’paké, razèr d’pint é tout lo tranbléman. Kalkil azot ! Fé travay zot koko ! Fé bouy zot matyèr griz é zot va oir si ni tonm pa dakor souvan dé foi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus