Divizé pou régné, in éstratézi d’gouvèrnman

24 févrié 2020, sanm Justin

Mé zami, lèss amoin zordi rakont in n’afèr l’ariv nout sosyété néna lontan é mi arète pa tourn sète afèr dann mon tète épi domann amoin koman in sosyété i pé z’ète san réaksyon dovan in kékshoz konmsa. Moin mèm mi doi dir sète afèr-la lé konm in ont dann mon mémoir. Moin lé a d’mandé pou kosa, dann tan-la, nou kréol rényoné nou la pa révolt pliské sa.

Mi antan déza d’isi in pé apré marmone dann mon trou d’zorèye, apré di, kosa l’ariv ankor Justin ? Pou kosa li l’apré soulèv bann problèm san solisyon, alé oir lo tan la fine pasé é trépasé dopi tan-la, é pétète pèrsone i pans ankor in n’afèr konmsa. Sof ké……

Ala mon zistoir : moin néna in kouzin, in zour li lété la kaz épi li té apré rakont dé shoz téi i éspass dann nout kartyé, dann tan li lété jenn. Donk li di, kan li lété jenn, dé troi pèrsone la rouv dann landroi salon d’zé. Son momon lété amontrèz lékol-donk instititris-é èl l’avé touzour larzan. Li épi d’ot kouzin téi pass la min dann port-moné zot momon pou alé zoué, pou ashté in boisson, sansa in mash kan lo vant téi kriye.

Bon pou sa mèm sof ké zordi li majine tout jenn l’androi sak lo famiy té pa indéksé zot téi gingn pa rant dann bann salonn zé la, é li di akoz lo nouvèl zénèss doré dann tan-la téi poz pa li késtyon la dsi ? Akoz linzistis-la téi fé pa pli mal azot-anou- ké sa ? Akoz ou i vien égoïs kan toudikou ou lé privilézyé ? In bon késtyon soman domaz moin la poinn répons. Sansa mi pans moin narté fine gingn kapote la tab-moin é d’ot.nou k’néna dann nout kèr in boubou i sikatriz ar pa zamé san pour san par raport linzistis an nout favèr nou la nyabou aksépt sa, san f pliské sa.

Biensir nout tout i koné néna in éstratézi pou gouvèrné ki pé apèl : « Divizé pou régné ! ». In tik-tak i protèz in sosyété inzis kont la révolt bann viktime linzistis é sa la pa nouvo mé nou va anparl sa tazantan, san gingn fé rotourn la rou d’lo tan an aryèr é lé bien domaz.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus