
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
5 out 2017, sanm
Zordi samdi, donk ni pé mète in pé la politik par koté sansa rèss an plinn dan. I parl pa : politik dolo ? I fé pa la guèr pou in késtyonn lo ? Dann radyo pèrkal la ribrik lo, sa lé bien fourni. I prétan mèm dann désèrtin péi par koté d’linn épi lo Pakistan, nana in gran danzé mank dolo é obliz plis kat san milyon d’moun pous z’ot malèr pli loin, par raport dolo lé riskab manké pou d’bon. Mé nou va rovnir dsi bann problèm planétèr pou arvir dsi lo kotidien.
In késtyon mi poz amoin souvan dé foi dann mon kèr : mon zardin-la, mi pé fèr ali près san mète dolo ? Solon l’internet oui . Oui, mé par koman ? Dabor mi pé konomiz pou l’arozaz. Mi pé mèe la pye pou kouv la tèr : kisoi avèk ti boi kasé, kisoi avèk rotaye gazon, an pti koush konmsa solèye i désèsh pa la tèr.
Mi pé ankor fé in pti rézèrv dolo koté mon bann plantaz. Koman i fé sa ? I fé sa avèk bann pèrl dolo : in bann ti pèrl, konm in jèl, ou i mète dann la tèr épi li pé ramas ziska sink san foi son poi an lo. Dizon ou i métré dis gram pèrl dolo, ou i pé ramas sink lite dolo a débiter firamézir. Donk sa i évite arozé pli k’i an fo é pli souvan k’i an fo.
Mi pé osi ranplas mon lans pou l’arozaz par lo gout-a-gout. Dolo i vien gouté zis koté mon plantaj é i lès ali lo tan k’i fo pou bien mouy la tèr épi pèrmète ali bien pousé. Sirtou si moin la bien mète konpos, sansa fimyé dan la tèr é si moin la pa tyé mon bann z’ouvriyé i travaye san péyé an bénévol konm bann vèr d’tèr, bann kloport, sansa ankor bann santène milyé pti bébète nana natirèlman dann mon tèr.
Mi antan d’isi in bann dalon apré souf dan mon zorèy : « San l’o ! Mi di aou san lo ! sof l’o la plui épi la rozé ». L’internet i di amoin lé posib mé pou sa i fo mi abityé mon bann plant a viv konmsa. Na in ga la fé sa épi zordi son zardin i domann pa li l’arozaz. Zot i pé alé oir, bononm-la i apèl Pascal Poot é zot i pé trouv son bann vidéo dsi you tube…
Samdi pasé moin la anparl azot in ga Burkina Faso la sov son vilaz près kondané a mor par la séhrès épi tout sort tablatir . Son nom : Yakouba Sawadogo. Rod sa dsi Youtube mé pa solman Sawadogo pars nan in bonpé d’moun i apèl konmsa dann lo péi.i fo mète lo nom avèk lo prénom.
Mi éstop tèr-la, pars noré dé paz é dé paz pou ékri la dsi, mé mi pé dir azot lé posib diminyé dolo pou son zardin é bien diminyé ankor.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)