Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
10 zwin 2017, sanm

So matin dsi l’internet in dalon la anvoye in n’afèr intérésan. Kosa i lé ? In nouvo kalité lo trin bann shinoi i sort mète o poin… Na poin lo raye pou vréman, lo trin roul dsi bann rou an karoutchou.
Rou an karoutchou ? Moin té fine oir sa dan la suis : in métro téi roul dsi bann rou an karoutchou rant bann raye an fèr. Mé lo bann trin shinoi, na poin la raye pou vréman, nana lo raye virtyèl si tèlman ké lo trin i koné l’androi li sava sank i poz l raye atèr.
Kèl l’avantaz ? Sinploman la pa bézoin in gro dépans pou poz lo raye. Arzout èk sa i instal lo trin in bonpé pli vite é avèk moins dépans. Arzout èk sa in trin i marsh avèk kouran é san polisyon siouplé.
Pou kosa mi anparl sa zordi ? Sinploman pars sète ané, si lé shoz l’avé marsh konm k’i fo, nout tramtrin nora té apré transport demoun san l’anboutéyaz, san polisyon. Mé anplis ni romark bann progré i atann pa é moi pou moi nana progré é moi pou moi i amélyor bann mashine avèk la roshèrch dévlopman.
Moin la fine ékri sa pou l’énèrzi solèr. In tan la di sa la pa bon pars i éstok pa. Koméla i di pi z’afèr konmsa pars éstoké lé posib. Arzout èk sa la rout mèm i pé donn kouran kan ou i roul dési é i tard pa nora in pintir pou ranplas lo bann pano solèr.
Paul Vergès té in onm modèrn é kont li l’avé in bann konsantré la kouyonis la ral anou an aryèr. Lé bien domaz, mé lé konmsa, la pa touzour l’intélizans k’i komann lo mond.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial