Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
27 octob 2017, sanm

Mon bann dalon, zot i koné bien koméla nana in zourné éspésyal pou bann lang épi bann kiltir kréol. Dopi 1983 lé konmsa é si mi tronp pa nou bann militan kiltirèl rényoné nou lé pou kékshoz la-dan., avèk nout bann kamarad séséloi, bann z’antiyé épi tout bann péi épi bann pèp i koz in lang kréol épi i ansèrv sa pou mète anlèr nout bann kiltir.
Lé vré bann péi épi bann pèp i ansèrv z’ot lang kréol konm in lang ofisyèl lé rar konm korn lapin : ni pé di lo nom « Haïti », ni pé di galman « Lé Sésèl ». Ni obli ar pa l’il Maurice la donn son lang kréol na poin si tèlman lontan in éstati li l’avé poin . Zot i koné bann shagosien nana z’ot prop kréol..I paré la-ba dann in gran vil bann z’amérikin i apèl New-York in kréol nana in éstati lang ofisyèl. Mi pans zot i koné La Rényon sé in l’androi nana in bon kantité d’moun i koz kréol rényoné, parèy pou La Gwadloup i koz gwadloupéin, la Martinik lo martiniké, la gwiyane avèk son lang gwiyané épi in bann pti zil.A ! moin té i sar obliye La Louisiane pars la-ba galman nana in bon pé d’moun i koz ankor z’ot lang kréol.I fo pa non pli ni zap tout bann lokitèr kréol nana dann La frans égzagonal. Sirman plizyèr santène milyé d’moun.
Dé pti mo ankor pou dir azot nana in kréol portigué, dann bannzil kap vèr, nana in kréol éspagnol, in kréol z’anglé, épi in kréol olandé… pétète d’ot ankor mi nonm pa é mi pans zot va éskiz amoin. Mi arète la, mé mi tienbo dir azot partou nana in popilasyon mélanjé mèm métisé, partou demoun tout koté la fé la rankont, in lang kréol lé éné. Po fé kosa, Pou roganiz lo travaye, pou antro-kozé, pou fé bann shanson , pou souvan défoi roganiz l’ésploitasyon, dé foi lo vyol, dé foi d’ot shoz ankor la pa tro katolik mé nout listoir sé nout l’istoir, nout pasé sé nout pasé, nout koméla sé nout koméla é ni pé pa antèr sa.
Donk ni doi pa di lo kréol mé lo bann lang épi kiltir kréol. Nou lé nonbré, mé boudikont ni tonm famiy kant mèm in pé : nou la konète l’ésklavaz épi la trète, nou la konète l’angazis épi souvan dé foi l’ésploitasyon kolonyal. La plipar rant nou nana z’ansète i sort l’erop, i sort l’afrik, i sort l’azi osi dann l’inn, kisoi la chine kisoi d’ot l’androi ankor. Nout z’ansète la mayé pou donn in bann métisaz : métisaz la ras, métissaz la lang, métisaz la kiltir, la kuizine. Nou lé rish avèk nout bann métisaz-la. Nou nana nout bann mizik, nou nana nout bann zistoir pou rakonté, nou nana nout bann valèr. Ni mérite in méyèr plas ké sak i done anou dann nout bann péi épi an déor.
Tout fason ni doi pran tout nout z’ansète, ni doi pa zète arien la-dan, pars zète in pé sé arsort pli pov é ni vé ète rish par raport nout dvèrsité.
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial