Donn kréol travaye i pé pass galman par la, pli d’van

16 mé 2017, sanm Justin

Mi koné pa si zot i rogard désèrtin fime i pass dann télé, mé si zot i rogard moin lé sir zot i trouv sa sé in n’afèr i vo vréman lo kou.. Sof k’i pass in pé tar avèk lo dékalaz dann l’èr.

Nana inn-dé nuite, moin té apré rogard in l’émisyon-i apèl sa dokimantèr ! - dsi l’agrikiltir dan la vil.

Figir azot l’agrikiltir-la, na poin in sèl manyèr : nana plizyèr. Dopi lo moun nana in pti karé d’kour é li plant in pé pou son nésésèr, an pasan par bann sèr, é ziska bann tour pou fé plantasyon. Sa n’afèr i égzis, koméla, in pé partou dann bann gran vil sansa dann bann péi na poin tro la tèr é i fo bien trouv in moiyin pou ranpli bouzaron d’moun avèk dé bone shoz.

Nana l’agrikiltir dan la tèr, sansa san la tèr mé dann lo : sa i apèl l’hydroponi é sé in n’afèr la fé in bonpé progré. In tan téi roprosh ali lo frui épi lo légime na poin ni gou, ni santiman.mé so tan-la la fini é konm i mète sak i apèl tout nitriman dann le lo ébin nano gou légime épi lo frui planté dan la tèr, la koulèr légime épi lo frui planté dan la tèr, la pa bézoin ni l’angré shimik, ni dézèrban, ni z’inséktisid... Li lé pa bio, mé li évite out kor rant an kontak avèk toutsort kalité la poizon.

Mé zot va dir amoin in n’afèr : « Bien bon Justin, mé isi La Rényon nana la tèr é akoz i sava rode lo bout konmsa ? ». Mi pé aport in répons : isi nana la tèr é mi pans avèk lo bann moiyin nou nana ni pé trap la sékirité alimantèr, mé si anplis ni fé in l’agrikiltir irbène konsékan ni pé an avoir in sirplis pou vann ayèr é pou dévlkop l’anploi. Donn kréol travaye, sanm pou moin i pé pass osi par la.

NB Nou va an roparlé. Sa lé sir vi ké sa sé in n’afèr i angajanou pou l’avnir…

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus