Dopi 1959, nou la touzour vanz pou in doub libérasyon

16 novanm 2016, sanm Justin

An kozan avèk demoun épi kan moin la lir tout sak demoun l’a marké dopi la mor Paul Vergès, nana dë z’afèr, mi pans, i domann in miz o poin. Lokèl ? Dabor nana sak i di parti kominis la vann son am bann kapitalis épi nana sak i di li la amenn la lite pou la libérasyon nout pèp-libérasyon nasyonal si zot i vé, mé li l’amenn sa dousman dousman, san vouloir pou vréman. Mi pans sa i mérite in bon répons pou lo promyé konm pou lo dézyèm poinn vizé.

Par raport la libérasyon sosyal, dsi la késtyonn bann droi sosyal mi pans parti kominis l’aport la prèv dopi son nésans ké li la touzour vanz pou lo droi sosyal : droi sindikal, bataye pou l’égalité, lite kont la mizèr, égalité rant lé z’om épi lé fam, mi pans pa lé séryé dir nou la vann nout l’am bann kapitalis. Lé vré nou l’até blizé soubate pou sèye défann lo travaye é nou la vanj souvan dé foi, kont la fèrmtir bann z’antropriz – Kartyé Fransé. Sa i di azot in n’afèr kant mèm !-pou sov l’anploi konm ni pé vi ké nou la zamé égzèrs lo pouvoir pou vréman. Sa lé vré, mé kosa té i falé fèr ? Donn la min bann néo-kolonyal épi siprime tout nout prodiksyon intèryèr ? In kozman konmsa lé pa sèryé pa sèryé ditou. Rapèl anou bien kan Paul Vergès épi Elie Hoarau la démisyone z’ot post dépité pou mète l’égalité sosyal dsi lé raye ! Na arienk demoun vant bien plin i pé roprosh anou sa !

Par raport l’idantité rényonèz, mi oi pa si i pé roprosh nout parti d’an avoir sakrifyé sa dsi l’otèl la dominasyon néo-kolonyal. Bataye pou la lang kréol rényonèz ! Batayepou la kiltir popilèr ! Bataye pou lo maloya ! Bataye pou lo droi nout pèp pou marsh la tète droite épi l’éspri lib ! Kont pi nout bann konba dsi so poinn vizé la. Ni pé parl ankor lo droi pou bann rolijyon kashyété konm bann rolijyon afrikène, malgash, indou-tamoul sort dann fénoir si zot i vé. Sa i fé pa parti nout libérasyon kiltirèl sa ? Mi pans ke oui é mi kroi pa ké lé sèryé arprosh anou in kéksho z konmsa. Lé pa sèryé ditou !

Astèr si i poz la késtyon lo rézilta dann in poin-vizé konm dann l’ot poinn-vizé i fo diskité pars l’ènmi lété pa kantité pou néglijé : l’aparèye d’éta, plis lo kapitalis néo-kolonyal, plis bann fors la dominasyon épi la réprésyon, la kapasité pou ashté lo bann konsyans… Donk la késtyon mi poz si ni pans libérasyon sosyal épi lite pou la libérasyon nout pèp i doi marsh inn avèk l’ot ala èl la ? Sé la kétyonn lo rézilta é sa, konm moin la di, avèk lo moiyin nou l’avé, kont in énmi san foi pli bien armé ké nou ? Késtyon lé pozé, pa arienk zordi, mé dopi nout nésans konm parti l’ané 1959.

Mé, pou moin, la késtyonn nout doub libérasyon sé nout poin for k’in pé i vé, sansa ké zot i vé pa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus