Dopi kréol oprimé ziska kréol libéré ? Kansa nou va trapé

26 zwin 2020, sanm Justin

Sak lé in pé l’ansien, i ansouvien, moin lé sir, bann bataye pou nout langkréol nou té i amenn, dann in tan nout lang l’avé poin lotorizasyon pou égzisté, dann tan nout kiltir téi apèl folklor, dann tan ankor nou l’avé ont d’ète nou-mèm, épi dann tan galman nou téi trouv la lang lo kolon in zatèr sipèryèr éstra, par raport n’ote lang pti mizèr.

Zot va dir amoin pou kosa mi anparl sa ? Pars, m’a dir azot sa lé ankor dann l’aktyalité. Akoz mi anparl « dopi lo kréol oprimé ziska lo kréol libéré »-in liv axel Gauvin. Pars sa osi lé d’aktyalité.

Dann son liv Axel i di anou tout sak i pé fé dann la lang kréol La Rényon : néna poinn sogré, pars i pé fé a popré tout sak i fé dann ninport kèl lang provi ké ou i fé désèrtin zaménaz man. Ni pé kozé, ni pé ékrir, i pé sèrv pou bann zamon trèr, akoz pa amontr la syans, listoir, la zéografi, mèm la médsine.I pé fé zoli romans, pyès téat, i pé fé diskour, i pé fé la politik, i pé désovaz demoun, tir azot dann malizé avèk la psikolozi, épi la psikanaliz.

Mé oila, i fé pa ! I fé konmsi nout lang kréol rényoné épi son bann lokitèr lé konm andikapé. Par koi ? Par l’fète lidéolozi dominant i rézone konmsa, i désid konmsa : la lang lo kolonyal lé zoli, sé in bon zoutiy, i pé bien travaye ansanm. Mé nout lang anou, la lang kréol La Rényon ? In patoi sinpatik, in kozé plito k’in lang, pir k’sa kékshoz k’i randré sèrvis lo pep rényoné si zamé li té i ariv a disparète.

Antansyon, mi di pa dopi lo tan moin la di azot zafèr anlèr la lo kréol rényoné la pa okip désèrtin séktèr li téi okip pa avan. Mi di pa zot non pli tout demoun i mète lanspèk pou anpèsh ali avansé-pou anpèsh ali d’ète prézan dann in bonpé sèktèr. Mi di pa ! Mi di nout lang néna son bann défansèr, son bann militan, son bann rézistan mé pa asé dann bann séktèr dominan nout vi ofisyèl, ékonomik, kiltirèl syan tifik, édikasyonèl étsétéra.

Mi pé di, nout lang ziska zordi lé frapé avèk la diglosie-par raport lo fransé !- é sé pou sa lé difisil ali rouv son zèl, pran son l‘anvol, amontr son kapab, dézanklav la tète nout pèp. Dopi lo kréol oprimé ziska lo kréol li béré ! Ok, lé posib mé kansa. I tard mon dyé, mi trouv i tard !

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus