Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
2 févrié 2024, sanm

Mézami sirésèrtin solèy an li mèm sa sé in rishèss natirèl. Li koute pa ou arien si wi domann ali d’rande aou in sèrviss normal donk zoué son rol dan la natir. Astèr si wi domann ali in sèrvis li pé rann aou é si pou sa wi doi pass par in l’aparèye demoune la invanté, l’èr-la li lé pi gratuite ditou. Pars final de konte néna bien inn-sansa plizyèr pèrsone-i pèye kékpar...
Mézami sirésèrtin solèy an li mèm sa sé in rishèss natirèl. Li koute pa ou arien si wi domann ali d’rande aou in sèrviss normal donk zoué son rol dan la natir. Astèr si wi domann ali in sèrvis li pé rann aou é si pou sa wi doi pass par in l’aparèye demoune la invanté, l’èr-la li lé pi gratuite ditou. Pars final de konte néna bien inn — sansa plizyèr pèrsone — i pèye kékpar..
Zot i souvien shof-delo solèr ? Kan la Réjyon la désside fé in plan pou ékipe La Rényon ébin in ta d’moune — mèm plizyèr santène milyé d’famiye — la bénéfissyé in shof-lo solèr néna sa zot kaz koméla… dizon sa lé banal. Astèr ni koné sé in déssizyon Konsèye réjyonal avèk in finansman la pèrmète lékipman in kantité d’famiye. Momandoné shak famiye téi pèye dis ero par moi é sa té son quote-par.
Si nou l’avé kontinyé konmsa é si konm i di l’avé fé in linstalassion pou léstréssité solèr la kaz demoune ébin la rogoumantassion la fé yèr (apré toute sak la fé avan) nora pass ni vu, ni konu, pou in kantité d’famiye alé oir in bonpé i sava soufèr pars lo pri i sava goumante konm zot i koné é sa i sava pa pass san doulèr — pars néna demoune vilin néna ankor, mé demoune san konprann sa i égziss pi. Demoune i koné pa konté non pli !
Alor koméla ni antann partou lo pri bann linstalassion solèr la bien diminyé. Déssèrtin i di mèm i fo ède bann famiye instal in stassion shé zot pou évite tro dépanssé. Si ni vé amenn in lite konssékan konte la povreté akoz pa mé a kondission i ésploite ni bann famiye maléré si bann pouvoir piblik. Mi panss zot i suiv amwin la !
Mézami noute péi lé anparmi bann départman demoune lé lo pli pov. Shomaz lé pli for issi ké dann bonpé landroi. Lanploi lé rar épi néna sak i viv bien épi sak i viv mal — in zanfan dsi dë i viv dann in famiye pov ; alor zot i panss pa i fodré ékilib in pé lé shoz ?
Si demoune néna larzan i vé fé instal in léstassion léstréssité solèr an péyan akoz zot i pouré pa, mé si sak na poin lé moiyin, akoz zot ossi zot noré poin la possibilité sirtou si pou pèye in pti pé zisjka bien diminyé zot faktir léstréssité. Biensir sé bann koléktivité i pé pèrmète azot an aoir sa. Ni lite kont la povrété osinonsa ni lite pa !
A bon antandèr, salu !
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture