Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
8 zanvié 2015, sanm

Byin sir nou lé kapab dan nout péi. Pétèt travay i mank ? Pa pétèt, travay i mank pou vréman, mé la konpétans nou néna zordi, kèlkéswa lo séktèr nou néna pou réponn, tout i rokoné sa zordi, dan tout séktèr nou néna la konpétans, kiswa dann lagrikiltir, kiswa dann lénérzi, kiswa dann laministrasyon nou néna sak i fo pou dévlop nout péi. Arèt taz a nou la d’si, mi défié sak i di a nou lo kontrèr. Dopi lo tan bann lasosyasyon i sobat pou trap légalité dovan travay dan nout péi.
Nou néna in vilin manièr nou, touzour alé rod déor sak néna isi, mé poukoué ? Sanm pou mwin souvan-dé-fwa la pa nou i désid. Konm mi di la bon o, lé vré travay la pwin tro, mé dék néna pou bèk in klé, fé di a nou na fann partou konm sa tout va konèt, sirtou fé pa an kashièt, di a zot byin ni koné tout touzour, konm i di fourmi i marsh sou la tèr domoun i koné. Dék néna in mitasyon dan ladministrasyon doz in pé lo nafèr, fé in manièr i protèz pa tro inn par rapor a lot.
Sanm pou mwin i komans rant in pé dann koko d’moun. Mi sort ékout in prézidan lasosyasyon i travay la d’si zistoman, li di sèt ané li vé brak a li plis kont la diskriminasyon, li vé légalité réèl pou bann iltra-marin, bann mo lé for baya, la pa in boug isi i di sa, in boug déor. Li parl lo rotour o péi bann marmay, li parl pou galiz bann rovni osi. Dopi lo tan nou lé kapab ?
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite