Dori : la klé dann lotonomi alimantèr, « konte pa dsu bato tonton pou travèrs la rivyèr »

28 décembre 2022, par Justin

Mézami na inn-dé zour mwin la lir in dépèsh dsu la prodikssyon dori Madégascar. Mwin té kontan konète la prodikssyon dori i goumante vite shé noute grande voizine. Si tèlman bande plantèr malgash i viz lo sis milyon tone paddy dan l’ané ki vien é mèm uite milyon d’issi l’ané 2027 é pétète in zour sé Madagascar va nouri toute bande péi dann nout séktèr loséan indien. I parl mèm vande dori la Rényon…

Dir in n’afèr konmsa sé poze toute in takon problèm : dabor sé romète an koz noute lotonomi alimantèr, sète bannzil Komor, sète Sésèl épi d’ote ptite zil é sa i fé pa noute afèr.

Pou kossa ?

Dabor pars mi panss ni gingn trape nout lotonomi dori par la kalité noute téritoir, par lo savoir-fèr noute bande plantèr, par lo randman dori i arète pa goumanté avèk bande nouvo kalité épi bande varyété dori ibride… In rogré kant mèm lo péi la pa mize galman dsi lo SRI donk lo ri konplé boudikonte in père jézuite té i apèl Laulanié l’avé mète o poin.

An pliss ké sa mi rapèl sak listorien Prosper Eve i di : si wi vide oute gard-manjé, tarde pa pou ranpli ali pars lo problème lé pou pli d’van é listoir i amontre anou lo manjé sé konm in pé la défanss nassyonal, an prévizion d’sak i pé ariv aou, i fo wi roganize sirtou kan ou lé izolé dann in gran losséan. La solidarité sé inn é l’aféblisman oute lagrikiltir sé in n’ot ; inn lé bon, l’ote lé pa bon ditou.

Mézami bande zansien la touzour mète anou an garde dsi noute lotonomi alimantèr — zot téi di pa konmsa mé téi rovien la mèm zafèr. Mi rapèl koman demoune la bataye dann bande gran komèrs dsi lo mank dori, dsi lo manke do luil, lo mank de kari… Donk mi aplodi avèk mon dë min kan mi antan dir la prodikssyon alimantèr i rogoumante dann Madagaskar épi dann l’afrik, mé mwin lé pa dakor kan i di ziska la fin dé tan i fodra ni ashète nout manzé.

A bon antandèr salu.

Justin

A la Une de l’actuMadagascarIles Comores

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus