Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
28 avril 2014

Mi koné pa si zot i rapèl in zistoir Daniel Vabois téi rakont. I paré la-ba dan la kazèrn in kaporal i sort déor apré fé la formasyon in bann jenn kréol La Rényon. Li aviz inn dan la bann épi li di lo marmay : « Kèl é la kouleur di drapo fransè ? ». Lo marmay i ri in pé bèt-bèt épi li di : « Mi koné pa moin ! » apré li kashyèt dann do in n’ot. Lo kaporal i larg pa li épi i di : « Kèl è la nasyon k’i a in drapo bleu-blan é rouj ? ». Lo marmay i koné pa touzour. L’èr-la in n’ot i san l’ay pou li épi i vol son sokour é i di konmsa/ « Oté ! Fini èk sa ! Di ali té ! ...Di ali sa drapo La Rényon !... » La zète in féfré, avèk in fé sho é mi pé dir azot zorèy bann solda la shofé.
Sa sé arienk pou farsé pars zordi La Rényon nana son drapo lé rafishé dsi la méri Lo Por, sèt Sint-Roz épi biento dsi l’otèl do vil Sin-Dni. An parlan d’ Sin-Dni zistoman, konsèy minisipal la désid sa samdi k’i sort pasé. La plipar la vot pou sa, sèt solman la vot kont épi inn-dé la pa vot ditou. An parmi sak la pa voté l’avé Sudel Fuma, in listorien rényoné toul moun i koné. Li la di sé par raport lo nom lo drapo. Kèl nom drapo-la i aport ? I aport lo nom « Lö Mahavéli ». I paré si i tradui sa a partir lo malgash sa i donn : « le beau pays pourri »… L’avé d’ot drapo téi pé shoizi mé sé sèt-la ké la méri la pran - mèm shoi ké lé dé z’ot komine moin la di an-o la. I paré la diskit in bonpé, mé pou fini lo mazorité d’moun la shoizi drapo-la.
Moin pèrsonèl, kosa mi anpans ? An avoir in drapo La Rényon dsi bann batiman, ala in bon désizyon, mé solman la pa pou sa nou sar dékolonizé pou vréman. La pa pou sa va fé avans in pé la koz La Rényon ! Sof si i di nout dékolonizasyon épi nout dévlopman sa i fèr ar pa san nout santiman d’ète bien rényoné, san k’i ranfors nou l’idantité… é mi pans sa in désizyon i sava dann lo sans k’i fo. Si i zè tin kou d’zyé dann rétrovizèr ni romark nou la avansé pars in tan, désid in n’afèr konmsa ou té riskab alé la jol ou sinonsa si ou sé Témoignages, ou lé riskab ète sézi karantroi foi é out diréktèr lé riskab alé rant dé zandarm ésplik son ka dovan tribinal la-ba dann Paris (cour de sureté de l’Etat, mé sa i égzis pi).
Pou zordi mi rotien nora in drapo rényoné dsi bann batiman komine Sin-Dni é sa i kontant amoin in pé, si fé plézir amoin, mé, pou moin nora été bon si sa lété in désizyon popilèr apré in bon sobatkoz é pétète... mi di bien pétète in référandome. Sanm pou moin, na poin myé ksa pu mark la vonté in pèp.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
Messages
28 avril 2014, 06:36, par titienne
In lidé i vien à moin pou sin-dni , mi di si les forces progressistes, toute ban desider, toute, au dernié zélection lété réiny, lété in afer à propozé et débatt en konsey .