« Dur dur pou konète l’istoir La Rényon ! »-Lé bon a savoir non ?

20 mé 2016, sanm Justin

Dimansh, moin lété Sin-Pyèr pou manj in boushé avèk bann kamarad partou. In bon l’anbyans, in bonpé diskisyon intérésan. Dsi in pé tout z’afèr. Pou mon par moin nana ankor, dann mon tète, sak in moun sin-Pyèr té apré di dsi l’istoir nout péi... La pèrsone té i di komsa, èl i trouv pa normal la pa amontr anou, kan nou lété l’ékol, listoir nout péi.

Mèm l’ésklavaz nou té i koné pa sa lété i égzis isi La Rényon… touléka nou té i gnor sa la okip la moityé nout l’istoir. Mèm l’istoir z’angajé poitan sa la komans avan l’ané 1848 épi la fini in pé avan la dézyèm gèr mondyal-in pé i di 1937 par-la. Mèm nout l’istoir dopi dézyèm moityé vintyèm syèk ziska zordi nou la mèm pa tro koni.

Sa lé bien vré pars sak lo pouvoir épi son bann z’oblijé i vé bien rakont anou sé l’istoir ofisyèl. Sé l’istoir bann moun bien. Sé l’istoir k’i kol bien avèk bann z’idé dominant-l’idéolozi dominant si zot i vé bien. Pou kosa, pars pétèt bann z’intéléktyèl la pa fé lo travaye konm i fo. Pars bann gran médya, si zot i vé bien, i pass z’ot tan pou kamouf la vérité, pas in bon koush korona dosi.

Dur dur konète l’istoir La Rényon mèm zordi ankor. Kan mi di L’istoir, mi vé anparl sète lo pèp, sèt bann ti kolon nout péi. Pa l’istoir kolonyal ! Pa l’istoir bann gran kolon !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus