
C’était un 30 juin
30 juin, par1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
17 octob 2023, sanm
Mézami si ni garde bien la sityassion loséan indien i antour anou, nou lé forssé fé in romarke, nou bann sinp sitoiyin landroi nou lé éné é romark-la i pé pa z’ète in n’ote afèr ké néna bonpé traka dann noute loséan indien é ni koné pa dsi kèl boulvèrsman sa i pé amenn anou.
Ni di néna traka é sa lé vré pou vréman :
Bannzil Komor néna gran difikilté pou trouv son l’inité dopi lo tan La franss la détash Mayotte alé oir in bon dékolonizassion noré sinploman domann lé Komor pou sorte an tan ké koloni, épi transform ali an péi indépandan. Sa la pa été fé konmsa é dopi talèr nora sinkantan lo kalm i rovien touzour pa dann péi-la. Si ankor La franss té kapab done satisfakssyon bann maoré dann zot scission mé ni oi bin la pa loka é bann problèm i kontinyé agravé, lo bann traka i kontonyé goumanté.
Madégaskar ossi lé dir pou péi-la pou sorte dann la kolonizassion épi pou avanss karéman dann in rol moiyène puissans dann loséan indien. Ni vé pa dir na poin progré, néna ! Mé la sistassion lé sitèlman frazil é sé konm k’i diré, la guèr sivil i ménas éklaté. Zordi néna in kanpagn léktoral é si ni suiv in pé i rossanm bien néna in sèk kandida i fé kanpagn alé oir lé zote i trouv li lé pa léjitime an partikilyé pars li néna la nassyonalité franssèz é d’apré sak i di, i rossanm pa li vé rononssé. Poitan Madégaskar néna gro problèm avèk La franss é koman in moune nassyonalité franssèz i pé règ problèm son péi avèk la franss kansréti pou bnn zil zépars — bann léktèr noute zoinal Témoignages la fine antann parl sa é pa arinek in foi.
Maurice ni koné i avanns é toute sak la parti laba i konstate lo péi l’apré modèrnizé, é li profite bien parrapor son nouvo stati grann puissans maritime dann lioséan indien. Lé possib, dan kék tan li sava rékipoèr in gran boute loséan indien dann l’antouraz bannzil Chagos ; sa i fé sissan-sinkante kilomète karé la mèr avèk bann rishèss ni koné é sak ni koné pa, épi lo gran lanvi bann shagossien d’rotourn shé zot dann bann zil Chagos é zot lé lézitimz réklam in n’afèr konmsa.
Vi ké ni parl Chagos ni koné laba néna in gran baz militèrdann in il i apèl Diégo Garcia, é bann zamérikin i pointe zot kanon, zot l’avion, an dirékssio in bonpé péi, li yèm pa épi yèm pa li non pli ; i garde dann blan d’zyé ziska ké… mé ni koné pa la suite. Mé ni pé rogarde dë grann puissans zot ossi l’apré instal zot baz miltèr dnn loséan in dien : néna L’Inn lo péi lo pli péplé néna dsi la tèr é i modèrniz ali o pa kadanssé. L’Inn i rogarde la Chine é la Chine i rogarde l’Iin, zot dë i rogarde inn a l’ote ziska… tanssion pangar.
Épi néna La franss in moiyin péi par son bann pozission néo-kolonyal, k’i rofiz in dékolonizassion onète é k’i fé toute sak li pé pou bann pèp rèst sou son dépandanss mé in pé i prétan li va fé konm dan l’Erop, li valarg lo kor doan bann zamérikin. De Gaulle lé pi la dopi lontan, Chirac la fine pass é la gosh — la plipar — lé krintiv rante dann lar bann zamérikin. Zot lé si tèlman faye é l’ote lé si tèlman agréssif ! É toussa dann noute loséan in dien, landroi boudikonte nou va fini par fé noute l’avnir.
Néna bann britanik parti par la porte é rantré par la fénète dann posh a ki bann lonklé Sam é ké na poinn d’salu san l’amérik. I pouré ankor anparl l’Iran, l’Irak, la Syrie, Israel, l’Afghanistan.si ni rogarde bien noute l’oséan in dien néna do koi pou nou larg noute gro transpirassion froide… La pa bézoin alé rode la guèr pars défoi sé èl k’i vien shèrch anou.
É pandan éstan-la la COI i fé in gran konkour zizite, mé shakinn i fé sak li gingn ; a bon antandèr, salu !
Justin
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
10 000 citoyennes et citoyens – paysans, scientifiques, médecins et victimes – se sont mobilisés dans plus de 60 villes en France pour alerter sur (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Médam zé Méssyé, la sossyété zot i ansouvien lo tan l’avé lo pou. Sa té in problèm pou zabitan noute péi pars pou-la sa i grate la tète, é i rann (…)
Les députés ont inscrit dans la loi un premier objectif d’atteindre « 87,5% » du Smic dès le 1er janvier 2026, tout en assurant de « prioriser le (…)
« Nous préparons actuellement une grande conférence sociale rassemblant responsables politiques, économistes et partenaires sociaux, pour tracer (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)