E dann toussa traka, la COI i fé in konkour pou in nouvo zizite… !

17 octob 2023, sanm Justin

Mézami si ni garde bien la sityassion loséan indien i antour anou, nou lé forssé fé in romarke, nou bann sinp sitoiyin landroi nou lé éné é romark-la i pé pa z’ète in n’ote afèr ké néna bonpé traka dann noute loséan indien é ni koné pa dsi kèl boulvèrsman sa i pé amenn anou.

Ni di néna traka é sa lé vré pou vréman :

Bannzil Komor néna gran difikilté pou trouv son l’inité dopi lo tan La franss la détash Mayotte alé oir in bon dékolonizassion noré sinploman domann lé Komor pou sorte an tan ké koloni, épi transform ali an péi indépandan. Sa la pa été fé konmsa é dopi talèr nora sinkantan lo kalm i rovien touzour pa dann péi-la. Si ankor La franss té kapab done satisfakssyon bann maoré dann zot scission mé ni oi bin la pa loka é bann problèm i kontinyé agravé, lo bann traka i kontonyé goumanté.

Madégaskar ossi lé dir pou péi-la pou sorte dann la kolonizassion épi pou avanss karéman dann in rol moiyène puissans dann loséan indien. Ni vé pa dir na poin progré, néna ! Mé la sistassion lé sitèlman frazil é sé konm k’i diré, la guèr sivil i ménas éklaté. Zordi néna in kanpagn léktoral é si ni suiv in pé i rossanm bien néna in sèk kandida i fé kanpagn alé oir lé zote i trouv li lé pa léjitime an partikilyé pars li néna la nassyonalité franssèz é d’apré sak i di, i rossanm pa li vé rononssé. Poitan Madégaskar néna gro problèm avèk La franss é koman in moune nassyonalité franssèz i pé règ problèm son péi avèk la franss kansréti pou bnn zil zépars — bann léktèr noute zoinal Témoignages la fine antann parl sa é pa arinek in foi.

Maurice ni koné i avanns é toute sak la parti laba i konstate lo péi l’apré modèrnizé, é li profite bien parrapor son nouvo stati grann puissans maritime dann lioséan indien. Lé possib, dan kék tan li sava rékipoèr in gran boute loséan indien dann l’antouraz bannzil Chagos ; sa i fé sissan-sinkante kilomète karé la mèr avèk bann rishèss ni koné é sak ni koné pa, épi lo gran lanvi bann shagossien d’rotourn shé zot dann bann zil Chagos é zot lé lézitimz réklam in n’afèr konmsa.

Vi ké ni parl Chagos ni koné laba néna in gran baz militèrdann in il i apèl Diégo Garcia, é bann zamérikin i pointe zot kanon, zot l’avion, an dirékssio in bonpé péi, li yèm pa épi yèm pa li non pli ; i garde dann blan d’zyé ziska ké… mé ni koné pa la suite. Mé ni pé rogarde dë grann puissans zot ossi l’apré instal zot baz miltèr dnn loséan in dien : néna L’Inn lo péi lo pli péplé néna dsi la tèr é i modèrniz ali o pa kadanssé. L’Inn i rogarde la Chine é la Chine i rogarde l’Iin, zot dë i rogarde inn a l’ote ziska… tanssion pangar.

Épi néna La franss in moiyin péi par son bann pozission néo-kolonyal, k’i rofiz in dékolonizassion onète é k’i fé toute sak li pé pou bann pèp rèst sou son dépandanss mé in pé i prétan li va fé konm dan l’Erop, li valarg lo kor doan bann zamérikin. De Gaulle lé pi la dopi lontan, Chirac la fine pass é la gosh — la plipar — lé krintiv rante dann lar bann zamérikin. Zot lé si tèlman faye é l’ote lé si tèlman agréssif ! É toussa dann noute loséan in dien, landroi boudikonte nou va fini par fé noute l’avnir.

Néna bann britanik parti par la porte é rantré par la fénète dann posh a ki bann lonklé Sam é ké na poinn d’salu san l’amérik. I pouré ankor anparl l’Iran, l’Irak, la Syrie, Israel, l’Afghanistan.si ni rogarde bien noute l’oséan in dien néna do koi pou nou larg noute gro transpirassion froide… La pa bézoin alé rode la guèr pars défoi sé èl k’i vien shèrch anou.

É pandan éstan-la la COI i fé in gran konkour zizite, mé shakinn i fé sak li gingn ; a bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus